Poduzetnici koji su korisnici potpora države za poticanje ulaganja mogu očekivati nekoliko pošteda zbog izvanrednih okolnosti za realizaciju njihovih projekata uzrokovanih koronavirusom.

Prijedlogom zakona kojeg je Vlada uputila u hitnu proceduru u Hrvatski sabor, predviđeno je da se neće smatrati kršenjem obveze očuvanja novootvorenih radnih mjesta i penalizirati ako je došlo do privremenog ili trajnog smanjenja broja zaposlenika na projektu od početka 2020. do kraja lipnja 2021.

Također, lani je trogodišnje razdoblje za realizaciju projekta produljeno zbog korone za još jednu godinu, a sada će se tomu pridodati još godinu dana, kako bi se omogućilo otvaranje planiranih novih radnih mjesta na poticanim projektima.

Odbijeni prijedlozi
U javnoj raspravi o nacrtu ovog zakona iz redova poduzetnika HGK je upućen prijedlog da se osim za broj zaposlenih prolongira za dodatnih godinu dana i obveze predviđenih ulaganja u (ne)materijalnu imovinu.

Ministarstvo gospodarstvo taj prijedlog nije prihvatilo, uz obrazloženje da je već prolongirano s tri na četiri godine, što je dvostruko dulje od razdoblja prihvatljivosti u sličnim programima regionalnih potpora.

Ministarstvo nije inače uvažilo ni druge zahtjeve poduzetnika, a najviše ih je stiglo iz turizma, gdje su apelirali da se u prihvatljive troškove ulaganja uključe i troškovi izgradnje, adaptacije, dogradnje i uklanjanja, te spajanja na infrastrukturu.

Iz Udruženja poduzetnika u hotelijerstvu pojašnjavali su kako se takvim brownfield projektima podiže kvaliteta u turizmu, posebice u hotelijerstvu gdje je, kako navode, 48% hotela još uvijek u kategoriji 2 i 3 zvjezdice.

Ministarstvo je ostalo pri stavu da poticaje mogu dobiti samo građevinski radovi koji nastaju na temelju građevinskih dozvola i glavnog projekta. Slično je prošao i prijedlog da se poticajima obuhvate i ulaganja u izgradnju logističko-distribucijskih centara, ali Ministarstvo ostaje pri tomu da sektor prijevoza i skladištenja nije na listi onih u koja su ulaganja od prioritetne važnosti.

U toj kategoriji ostaju proizvodno-prerađivačke aktivnosti, razvojno-inovacijske, te aktivnosti podrške i usluga visoke dodane vrijednosti.

Među novinama je i snižavanje kriterija visine registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta, pa će uvjet za korištenje maksimalne potpore u visini do 30% prihvatljivih troškova, najviše 9000 eura, biti registrirana stopa nezaposlenosti 15% umjesto najviše 20%, dok će za korištenje potpore u visini do 20% prihvatljivih troškova otvaranja radnog mjesta, do najviše 6000 eura, stopa nezaposlenosti biti spuštena s 10 do 20 na 10 do 15%.

Sniženi su i pragovi registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja, pa je za korištenje maksimalne potpore u iznosu od 20% prihvatljivih troškova, do najviše 1 milijun eura, prag stope nezaposlenosti spušten na 15%.

Nova karta potpora
Promjene prate i novu kartu regionalnih potpora, pa će u Panonskoj, Sjevernoj i Jadranskoj Hrvatskoj potporama biti praćene sve vrste početnih ulaganja, neovisno o veličini poduzetnik, a u regiji Grad Zagreb velikim poduzetnicima dostupne će biti samo potpore za početno ulaganje u novu ekonomsku djelatnost.

Inače, u proteklih 10 godina primjene zakona potpore je zatražilo 1528 poduzetnika, od kojih je 57 odbijeno, a 148 odustalo. Od 1323 koji su ostvarili pravo na potporu, 1221 su projekti malih i srednjih poduzetnika, a ukupna planirana vrijednost ulaganja je 55,8 milijarde kuna, te otvaranje 34.000 novih radnih mjesta. Najviše projekata dolazi iz turizma i metaloprerađivačke industrije, te iz Grada Zagreba i okolice.