Hrvatska uspijeva zadovoljiti manje od 65% vlastitih potreba za povrćem i krumpirom, a unatoč svim povoljnijim trendovima na tržištu zbog utjecaja korona krize, tek rijetki domaći proizvođači povrća ove će godine biti zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima. Cijene na tržištu su kroz sezonu bile znatno niže od uobičajenih, a uslijed tržišnih viškova iz EU zemalja rastao je i uvoz povrća čime su domaći proizvođači bili izloženi snažnoj konkurenciji, glavni je zaključak analize sezone proizvodnje i tržišta povrća u Hrvatskoj, koju je izradila konzultantska kuća Smarter.

Pad u turizmu i ugostiteljstvu

Konzultantica Zvjezdana Blažić ističe da su tijekom korona krize ovog proljeća, zbog straha od prekida u lancu opskrbe i mogućih nestašica, svi dionici u Hrvatskoj zazivali revitalizaciju domaće proizvodnje poljoprivrednih, ali i prehrambenih proizvoda te naglašavali problem niske samodostatnosti.

“Brojni proizvođači povrća su se odazvali i povećali proizvodnju gdje god je bilo moguće. Tek ćemo krajem godine moći podvući crtu i vidjeti je li njihov trud u konačnici nagrađen. Poznato je da se proizvodnja povrća može brže organizirati i dati u kratkom roku vidljive rezultate. Za nju je potrebno vrlo malo zemljišta, postoji tradicija u proizvodnji, a ujedno je i jedna od najdohodovnijih proizvodnji u poljoprivredi”, kaže Blažić.

Povrće i krumpir se u Hrvatskoj proizvode na samo 19.000 ha, od kojih više od 10.000 otpada na krumpir, a 9000 ha su ostale kulture. Ukupna proizvodnja povrća kretala se zadnjih godina od 176.000 tona do 190.000 t, od čega je za tržište iznosila nešto više od 150.000 t. Ona u povrtnjacima, uglavom za vlastite potrebe, iznosila je 35.000 t. Prinos povrća je od 19 t/ha do 22 t/ha, što je relativno skromno za današnju suvremenu i tehnološki visoko opremljenu proizvodnju. Najveći izazov za povećanu proizvodnju povrća bio je značajni pad turističke potrošnje i potrošnje u ugostiteljstva. No, još veći je bio pad te potrošnje kod konkurenata u Italiji i Španjolskoj, velikim proizvođačima povrća, zbog čega se domaća proizvodnja suočila sa snažnom konkurencijom. Zato su cijene u pojedinim mjesecima bile 12 do 20% niže nego prethodne godine. Tako je samo tijekom lipnja cijena krumpira na veletržnicama, u odnosu na lipanj prošle godine, bila niža za čak 22,39%.

Vrlo malo staklenika

Posljednjih godina Hrvatska bilježi kontinuirani rast potrošnje povrća. Ukupna prosječna potrošnja povrća iznosila je 132 kg po stanovniku, pri čemu je najveća potrošnja zabilježena 2016., kada je bila 139 kg.

U strukturi potrošnje najviše se konzumiraju rajčice – 20 kg, luk i češnjak – 11,2 kg, kupus – 8,7 kg te mrkva – 7,4 kg. Proizvodnja povrća u Hrvatsko dosegnula je 10% udjela u ukupnom outputu poljoprivrede, a zajedno s proizvodnjom krumpira prelazi 11,8%. No, to je znatno niže od udjela koje povrće čini u poljoprivrednoj proizvodnji EU, naročito mediteranskih zemalja. Tako Španjolska ima udio povrća u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 22,1 posto, Italija 22,9%, a Grčka 22,7%, a u Nizozemskoj čak 44%. Za proizvodnju povrća u Hrvatskoj se koristi samo 0,7% poljoprivrednih površina, a visokotehnološki opremljeni staklenici zauzimaju manje od 100 ha. Najzastupljenija vrsta povrća je kupus, a njegov udio u ukupnoj proizvodnji iznosi 21%. U 2019. je na 1463 ha ukupno proizvedeno 31.580 tona kupusa, što je bilo 15% manje nego godinu ranije. Uz kupus u značajnijoj mjeri proizvodimo i rajčicu i luk. Lani smo na uvoz povrća potrošili 163 milijuna eura.