Rasprava u sporu protiv osam hrvatskih banaka, koji je udruga Potrošač pokrenula zbog kredita u švicarskim francima, zaključena je danas na zagrebačkom Trgovačkom sudu, a nepravomoćna presuda bit će objavljena 4. srpnja, točno godinu dana od prvog ročišta.

Sudac Radovan Dobronić najavio je objavu presude nakon što je odbio sve nove dokazne prijedloge tužitelja i banaka, uz obrazloženje da bi se time rasprava nepotrebno produljila za najmanje godinu dana.

Tužitelj je tražio da se provede knjigovodstveno vještačenje i saslušaju javni bilježnici, dok su predstavnici banaka uz ostalo tražili da se kao svjedoka ispita bivšeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog i osobne bankare koji su sudjelovali u sklapanju ugovara o kreditima u francima.

Odbivši sve prijedloge sudac je rekao da bi se predloženim dokazima nešto utvrdilo, ali uz veliki protok vremena, jer bi, primjerice, samo knjigovodstveno vještačenje spor produljilo najmanje za pola godine. Ustvrdio je da nema potrebe ni za saslušanjem Rohatinskog jer su stručna pitanja već raspravljena u dovoljnoj mjeri.

Predstavnici udruge Potrošač, koja je banke tužila zbog valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope, rekli su kako dostavljeno izvješće HNB-a pokazuje da banke nisu imale stvarno već virtualno pokriće u francima, te da su tečajni rizik "svalile" na potrošače koji na taj rizik nisu upozoreni.

No, predstavnici banaka su, tumačeći isto izvješće, odgovorili da su banke gotovo u potpunosti imale usklađenu imovinu i obveze u francima, da nisu znale da će tečaj franka porasti te da nisu zarađivale niti su imale špekulativne namjere zarađivati na tečajnim razlikama.

Potrošač je, pak, ustvrdio da su banke na početku obveze pokrivale deponiranom štednjom i zaduženjem u inozemstvu, ali da su s rastom tečaja tečajni rizik otklonile "derivatnim instrumentima". Tvrde da je riječ o visokorizičnim kreditima koje su banke uvele na netransparentan način.

Prvo pripremno ročište u slučaju "švicarca" održano je lani 4. srpnja, a kolektivna tužba protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke, prihvaćena je prošlog prosinca.

Suđenje je počelo u ožujku, kada je sudac ustvrdio da je valutna klauzula dopuštena ali da bi njena primjena trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.

Niz korisnika spornih kredita posvjedočio je da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta ali su im kasnije drastično porasle rate dugoročnih kredita vezanih uz franak, čiji je rast tečaja u kombinaciji s rastom kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.

Opunomoćenici banaka rast kamata obrazložili su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.

U slučaju da se utvrdi da su banke nepošteno ugovarale valutne klauzule u francima uz promjenjive kamatne stope krediti u francima bi se trebali konvertirati u kune po tečaju na dan sklapanja kredita. Potrošači bi pojedinačno mogli tražiti povrat novca, no to pravo ne bi ostvarili dobivanjem kolektivne tužbe.

Riječ je o prvoj takvoj tužbi u povijesti hrvatskoga pravosuđa, a Potrošač ističe da u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za "švicarce".