Pandemija koronavirusa je zaustavila gotovo čitavu gospodarsku aktivnost u zemljama Europske unije, a posebno su pogođene međunarodne suradnje. Jedna od takvih aktivnosti su i projekti financirani ili sufinancirani iz europskih fondova, na kojima se bazira veliki dio investicija u Hrvatskoj.

Kako pojašnjavaju u Hrvatrskoj udruzi poslodavaca (HUP) – Udruzi profesionalaca za fondove EU, kada je 3. travnja Vlada RH donijela odluku o ograničenom korištenju sredstava predviđenih državnim proračunom, to je označilo u praksi da se obustavljaju postupci javne nabave, osim onih koji se tiču mjera za pomoć gospodarstvu, saniranja štete od potresa i borbe protiv epidemije.

Ana Fresl, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU pojašnjava da u takvim opravdanim slučajevima javni naručitelji trebaju ishoditi prethodnu suglasnost ministra financija za objavu novih postupaka nabave ili odluka o odabiru. Na ovaj način pretpostavlja se upravljanje potrošnjom, ali i otvara mogućnost zaustavljanja svega.

“HUP je reagirao na ovu Odluku inicijativom “(Is)koristimo EU fondove u rješavanju krize uzrokovane Covidom-19“. HUP je 8. travnja 2020. poslao prijedloge izmjena i dopuna odluke Vladi.

Svrha inicijative je dodatno uvažiti značaj specifičnost EU fondova i EU projekata za trenutačnu gospodarsku situaciju, ali i predložiti donošenje drugih mjera kojima će Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi učinkovitije koristiti u rješavanju krize uzrokovane Covidom-19”, ističe Fresl.

Dodaje da je među izmjenama i dopunama traženo izuzeće makar za nabave koje se događaju u projektima koji se financiraju EU novcem.

“Ulaganja kroz EU projekte po svojoj namjeni su investicije koje i inače imaju cilj jačanje gospodarstva, a ne troškovi koje treba ograničavati na isti način kao i ostatak državne potrošnje. Stoga neometani nastavak financiranja EU fondova predstavlja upravo bitan doprinos koji je Hrvatskoj potreban da bi što prije izašla iz krize”, naglašava Ana Fresl.

HUP napominje da će, s obzirom na to da javna nabava čini oko 12 posto BDP-a, bilo koje duže zaustavljanje državne potrošnje kroz ograničavanje javne nabave samo dodatno produbiti jaz krize u gospodarstvu, jer je država najveći kupac i da će distorzije u tom području negativno utjecati na mnoge druge poduzetnike.