Usprkos pandemiji COVID-19 i ratu u Ukrajini, što su činjenice koje su uvelike poremetile uhodane globalne logističke lance, prijevoz robe željeznicom u Hrvatskoj postojano raste, a u zadnjih pet godina je porastao čak 51 posto.
Iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti – HAKOM, ističu da je lani u teretnom prijevozu, gdje djeluje 10 tvrtki, ostvaren ukupan rast prijevoza robe za 1,5 posto, odnosno teretni je promet iznosio 15,37 milijuna tona.
Rast ključnih pokazatelja
Iz HŽ Carga, inače javne tvrtke, ističu da su lani ostvarili rast ključnih poslovnih pokazatelja, a taj trend je nastavljen i u 2022. “Ostvaren je rast prihoda od gotovo 5%, u ukupnom iznosu od 482 milijuna kuna. U uvjetima otežanog poslovanja, HŽ Cargo je zadržao tržišni udio od 53%, ostvario rast produktivnosti od visokih 11% te je ostvario rast prevezenih roba”, kažu u Cargu.
Predsjednik Uprave HŽ Carga Dragan Marčinko kaže nam da situacija s pandemijom i ratom u Ukrajini dodatno potvrđuje da željeznica ima velike prednosti u odnosu na ostale oblike transporta.
“Ukrajina je predstavljala “sekundarni” ulaz za robu koja je iz Kine dolazila u Europu željeznicom, pa se sada stvaraju alternativni pravci željeznicom prema lukama na sjeveru Europe i prema jadranskim lukama.
“Promjene ruta uzrokovale su veliki interes za hrvatsku prometnu infrastrukturu, što se osjeti i u većim količinama prevezenog tereta. Primamo veliki broj upita, s kupcima smo u stalnom kontaktu, svi upiti se analiziraju i u suradnji s organizatorima prijevoza tražimo optimalna rješenja.
Ipak, važno je naglasiti da u Hrvatskoj nažalost ne možemo iskoristiti puni potencijal izmjene logističkih pravaca. Trenutni radovi na željezničkoj infrastrukturi ograničavaju kapacitete svih cargo operatera za prijevoz tereta”, ističe Marčinko.
Dodaje da im planirani rast prometa u luci Rijeka za cargo prijevoz, a koji se nakon uspješno dodijeljene koncesije za Zagrebačku obalu očekuje na razini od 1,5 milijuna kontejnera (TEU) u narednom razdoblju, znači puno.
“Rijeka postaje jedna od najvažnijih luka za prijevoz robe na jug Europe i konkurira Kopru i Trstu. To bi moglo značiti da će cargo promet rasti višestruko i zasigurno je jedan od najznačajnijih strateških projekata u Hrvatskoj”, kaže Marčinko čija tvrtka se lani našla u nezavidnoj financijskoj situaciji te joj je prijetila i likvidacija. Izlaz su našli u prodaji starih vagona.
Razvoj riječke luke
“Odluka o prodaji pokazala se opravdana. Osigurali smo likvidnost, a zahvaljujući visokoj cijeni čelika, zaradili smo više od očekivanog. Cargo je prodajom starih vagona osigurao preko 80 milijuna kuna čime se osiguravaju dodatna sredstva, ne samo za likvidnost, već i za nova ulaganja u modernizaciju.
Modernizacija lokomotiva s Končarom već 2023. je jedan od tih koraka”, zaključuje prvi čovjek HŽ Carga. Na budući razvoj luke u Rijeci itekako računaju u ENNA Transportu koji je jedan od značajnijih domaćih igrača na željezničkom cargo tržištu, a upravo je ENNA grupa, čiji najpoznatiji dio je trgovac plinom PPD, dobila koncesiju za novi kontejnerski terminal u Rijeci, s globalnim partnerima.
“Glavne prednosti pred konkurencijom vidimo u uskoj logističkoj povezanosti s drugim subjektima (luke, tvornice, itd) koji koriste željezničke usluge te brzom odlučivanju u interesu krajnjeg korisnika.
Luka Rijeka i kontejnerski terminal Rijeka Gateway od velikog je značaja za naš daljnji razvoj kao operatera i logističara te smatramo da će utjecaj biti značajan i na čitavo gospodarstvo”, ističu iz ENNA Transporta kojoj je na čelu predsjednik Uprave Ivan Begović, tvrtke koja je liberalizacijom željezničkog tržišta bila jedan od prvih, a svakako jedini domaći privatni operater. Danas, kako sami ističu, nakon stabilizacije tržišta, zauzimaju značajan udio u teretnom prijevozu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu