Ostavka izvanrednog povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka u poslovnoj je zajednici malo koga iznenadila. Čudnije je to što su Vlada i premijer Andrej Plenković svojim neočitovanjem o tome još do kasnih popodnevnih sati (smišljeno?) sugerirali da ih je Ramljakov potez zatekao nespremne. Mediji su tako satima licitirali imenima, od onih koji već jesu dio sustava i postupka izvanredne uprave, do nekih vanjskih imena.

U prvom valu izredala su se imena Agrokorova financijaša Vladimira Bošnjaka, savjetnika za Prehranu Zvonimira Mršića i Tiskova čelnika Fabrisa Peruška. A niz se nastavio s konzultantom Željkom Perićem, Milanom Račićem, Damirom Knezom. Većina dionika slučaja Agrokor i jučer je ponavljala kako je "postizanje nagodbe u interesu svih", a pritom su mahom upozoravali i na pitanje zakonskih rokova odnosno na opasnost od mogućeg zastoja procesa. No, može li se proces nagodbe baš nastaviti kao da se ništa nije dogodilo? Takav slijed implicirao bi da je "afera savjetnici" zapravo jedini uteg postupka izvanredne uprave i razgovora o nagodbi.

To bi, međutim, bilo prejednostavno objašnjenje trenutnih događanja u priči u kojoj se interesi niza dionika mjere milijardama. Izglednije je, naime, da je i ta afera i povjerenikova ostavka zapravo posljedica i odraz dubljih i "suštinskijih" nezadovoljstava dijela značajnih vjerovnika (i drugih dionika) konceptom nagodbe u kojemu neke interesne skupine, u prvom redu sudionike roll up kredita, smatraju odveć povlaštenom. Takvi su igrači nesumnjivo svjesni političke (perceptivne) dimenzije slučaja Agrokor, pa su gađajući na politički osjetljive spor(ed)ne epizode prepoznali i priliku za jačanje vlastitih pozicija. Uza sve, i stajališta Trgovačkog suda oko prava glasa i formiranja stalnog vjerovničkog vijeća na neki su način nametnula remont postojećeg nacrta nagodbe, i to u prilično bitnim elementima.

Budući da je i dosadašnja postava izvanredne uprave taj proces dovela u vremenski tjesnac s obzirom na zakonske rokove (12 plus 3 mjeseca) , svaki novi "rikverc" značio bi još veću stisku, a moguće i potrebu za dodatna tri mjeseca, na što je Ante Ramljak navodno već upozorio premijera. Žele li se prevenirati novi klipovi i repovi, novi povjerenik trebao bi najprije raščistiti neke stalno opetovane kontorverze vezane npr. uz roll up kredit i dosadašnja plaćanja tražbina, smatra dio analitičara sugerirajući da bi to bilo vrijedno i određenog produljenja procesa. Međutim, problem je što bi za Vladu to značilo proceduru izmjena lex Agrokara, a sve su procjene da premijer Plenković u ovom trenutku svakako želi izbjeći testiranje saborske većine.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta mišljenja je da bi novi povjerenik, tko god to bio, u cilju sprječavanja daljnjih sumnji, među prvim koracima trebao objaviti registar plaćanja (starih) računa. Uz nepoznanice vezane uz restrukturiranje Konzuma i perspektivu hrvatske prehrambene industrije, Agrokorove dobavljače pogađa zastoj procesa izvanredne uprave Agrokora. S ostavkom izvanrednog povjerenika i imenovanjem nove osobe koja će sjesti u tu 'vruću fotelju' otvorena je Pandorina kutija. Pitanja o kojima ovisi budućnost procesa se gomilaju, nije isključen ni zaokret od 180 stupnjeva, a sve ovisi o novom povjereniku. Prokuristica Kraša Marica Vidaković, članica privremenog vjerovničkog vijeća u ime velikih dobavljača, odaslala je važno upozorenje. Smatra da je proces sada paraliziran, a pitanje je koliko će to trajati. Izvanredni povjerenik u ostavci neće provoditi daljnje aktivnosti na nagodbi, a novom će trebati vremena da se sa situacijom upozna.

Tek potom će biti poznato hoće li pregovori s vjerovnicima oko nagodbe pred sam kraj – propasti. Ako novi povjerenik bude smatrao da predloženi nacrt ne odgovara njegovoj viziji nagodbe, pregovori kreću iznova, i zbog toga dobavljačima nimalo nije lako. Ovlasti novog povjerenika su jasne: pred Vjerovničko vijeće on može izići sa sasvim novom strukturom nagodbe. Povjerenik je taj koji predlaže Nacrt nagodbe, pojašnjavaju pravnici. No, kako suglasnost daje stalno vjerovničko tijelo, sve je izglednije da će se do tog tijela doći kroz odluku suda, a ne izborom od strane vjerovnika. U konstelaciji novog nacrta nagodba otvara se prostor za aktivniju ulogu suda, pa i za odluku o sastavu stalnog Vjerovničkog vijeća. Imenovanje tog tijela trenutno je blokirano činjenicom da skupina B (obvezničari) nemaju mogućnost imenovati predstavnika te skupine jer su njihove tražbine osporene od strane Adrisa i Alce.

U očekivanju poteza Vlade i premijera Andreja Plenkovića, vjerovnici su lišeni mehanizma da utječu na izbor kandidata. Crne prognoze, kako vjeruju mnogi, moguće je prevenirati kroz izbor osobe koja ima spoznaju o hrvatskoj gospodarskoj zbilji i koja je nezavisna, a na tome se radi i treba biti sada malo strpljiv. No, za dio njih postoji i dodatni problem jer kažu s Ramljakom će možda otići i domaći savjetnici (Bricelj, Matić, Delich).  "Nagodba je do sada bila u vrlo visokoj fazi gotovosti i zato je važno da osoba koja će biti novi povjerenik, ako već nije blizak procesu, da onda barem uspije nagovoriti domaće savjetnike da ostanu s njim do prihvaćanja nagodbe", uvjerava naš sugovornik.

Postoje i posve suprotna mišljenja pa tako neki navode i da će uloga savjetnika u predstojećem procesu moguće biti drugačije tretirana i manje naglašena. Revizorica Dubravka Kopun ne misli da će doći do blokade procesa. Prema Kopun jedino što je ključno je da se definiraju međusobni odnosi, a već je najavljeno da će se to po principu Daytonskog sporazuma razriješiti.

"Iskreno, ne vidim drugi modalitet izuzev ovakvog pristupa. Izračuni već postoje, a operativci u analitičkim postupcima tijekom "Lex Agrokor ? la Dayton" pregovora imat će dosta posla. Kako se mijenjaju prijedlozi, trebaju brzo raditi i izračune, i vidjeti može li opstati veći dio poduzeća grupe" kaže Kopun. Dodaje da se ne smije zaboraviti da sva poduzeća koja su pod lex Agrokorom idu u stečaj ako se ovo ne razriješi: "Vjerujem da su toga svi svjesni i da će se sve napraviti da novi izvanredni povjerenik dovede postupak do kraja!"

Prema odvjetniku Mići Ljubenku, dobavljači će htjeti konsolidaciju s jednakim uvjetima neovisno tko je danas dužnik, što Agrokor ne želi. Dobavljači nisu za sveukupno pretvaranje u kapital, kaže, a to Agrokor želi. "To su dva bitna prijepora", iznosi Ljubenko dodajući da dobavljači trenutačno sami analiziraju koliko imaju glasova po nenamirenom, a to je po njemu – neutvrdivo. To znači i da novog povjerenika čeka jedno od ključnih pitanja: odluka o tome hoće li objaviti popis iz članka 43.st.10. Lex Agrokora, što je bitno za glasovanje o  nagodbi. 

Proračun i banke zasad stabilni, sve ovisi o nagodbi

Naprasni odlazak Ante Ramljaka s kormila Agrokora, čime je izgledno preduhitrio da mu otkaz uruči premijer Plenković zbog astronomskih honorara svojoj bivšoj firmi, u prvi plan lansirao je bojazan da pod upitnik dolazi najteži dio posla – nagodba vjerovnika. Budući da je i Europska komisija uspješan rasplet sage o koncernu identificirala ključnim rizikom za proračun, ali i prognoziranih 2,8 posto rasta BDP-a, oglasio se resorni ministar Zdravko Marić. "Mislim da je hrvatski bankarski i financijski sustav stabilan i održiv, no mi koji smo u to involvirani, od regulatora do izvršne i zakonodavne vlasti, zasigurno trebamo voditi brigu da održimo takvo stanje i dalje", rekao je. Na pitanje što su slučaju crnog scenarija i aktivacije roll-up kredita, rekao je da u ovom trenutku ne bi govorio o nikakvim crnim scenarijima. Podsjetimo, u ugovoru o roll-upu, stoji članak da Vlada ne smije smijeniti Ramljaka (ili glavnog savjetnika) bez pristanka Knightheada jer bi se to smatralo povredom ugovora te automatski povlačilo naplatu 1,06 milijardi eura zajma. Iz američkog fonda u srijedu još nije bilo komentara. Situaciju, jednako tako, još osluškuju i u Bruxellesu gdje čekaju reakciju Vlade. Inače, kroz 15-ak dana Komisija će objaviti novi izvještaj o Hrvatskoj, no upućeni kažu da je upitno hoće li najnovije peripetije u njega stići biti uključene. Prije Ramljakove ostavke guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da vjeruje da će do nagodbe doći, no da je bankarski sustav spreman i za najgori scenarij, što bi značilo da bi možda dvije banke trebale dokapitalizaciju. Bez komentara ostali su u Udruzi banaka čije su članice od donošenja 'lexa' odlučile samostalno istupati. (A. Blašković)