Još jedna godina je prošla, a program restrukturiranja vukovarskog proizvođača obuće Borovo nije došao na dnevni red Vlade i skupštine. Riječ je o kompleksnom i zbog područja u kojem se taj nekad veliki industrijalac nalazi, osjetljivom slučaju problematične državne tvrtke, koja je već prošla faze predstečajne nagodbe i financijskog konsolidiranja. Novi plan spašavanja proizvodnje koja još uvijek zapošljava oko 600 radnika već dugo je u pripremi. Početkom prošle godine konzultantska kuća KPMG počela je pripremu programa restrukturiranja, koji je zatražio većinski vlasnik Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), a kako se iz godišnjeg financijskog izvješća Borova za 2020. doznaje, izrada se odvijala u tri faze, te je provedena. Točnije, kako nam je iz Uprave Borova objašnjeno, KPMG je posložio okvire programa. Prva faza obuhvatila je snimanje postojećeg stanja, druga analizu budućeg stanja i prijedlog mjera unapređenja poslovanja, no treća faza, koja je i presudna za realizaciju, tek se treba utvrditi, odnosno, kako se neslužbeno čuje, potvrditi. Ona predviđa dokapitalizaciju koju bi provela država, no s detaljima ne izlaze ni u Borovu, niti u CERP-u.

“Model refinanciranja naših obveza i dokapitalizacija države je sastavni dio Plana restrukturiranja koji je u završnoj fazi dogovora i o njemu možemo preciznije govoriti nakon usvajanja istog”, stoji u odgovoru predsjednice Uprave Borova Gordane Odak. No, o razlozima zbog kojih slučaj još nije na stolu u Vladi ne odgovara. Tek navodi kako očekuje do kraja godine završetak plana kako bi se početkom godine usvojio i počeo provoditi. Zvuči nevjerojatno, jer ni Grad Vukovar, ni država, pa ni program Slavonija, Baranja i Srijem, nisu iznjedrili konačno rješenje za ovaj slučaj, kojim se očito svakoj Vladi neugodno baviti. Slaba točka na koju se u njihovim krugovima pozivaju jest pitanje treba li ovaj program restrukturiranja prije usvajanja slati na odobravanje Europskoj komisiji. Pa je stoga zapeo negdje u komunikaciji između resornih ministarstava gospodarstva i financija. U međuvremenu, tvrtka koja ionako muku muči s održavanjem poslovanja, dodatno grca u uvjetima pandemije korona virusa, opterećena okolnostima u kojima posluje njezina proizvodnja, jedna od onih koje je kriza posebno pogodila.

U izvješću za prošlu poslovnu godinu uprava Borova navodi kako poduzeće “nije sposobno samostalno podmirivati sve redovne dospjele obveze i samostalno održavati i financirati tekuće poslovanje”. Teret su naslijeđeni i novonastali problemi od dugotrajnih sudskih procesa do posljedica pandemije. Jedan od detalja s popisa je i da na poziciji imovine Borovo ima neriješeno pitanje imovine u iznosu od 150 milijuna kuna, od čega je značajan dio pitanje međudržavnih ugovora. Najveća “slabost” su obveze prema Croatia osiguranju za kredit od 6,1 milijuna eura za koje su založene državne dionice u HT-u i Podravci, te kredit HBOR-a. Dugoročne obveze Borova prelaze 90 milijuna kuna.

Pad prihoda

Lanjski prihodi ukupno su dosegli 89,5 milijuna kuna i bili su 28 posto manji od pretpandemijske 2019. Predsjednica Uprave kaže kako su lani prihodi od maloprodaje pali za 22 milijuna kuna u odnosu na 2019., a uspoređujući s pretpandemijskim rezultatima iz 2019., ove godine u prvih devet mjeseci prihodi su niži za 6 milijuna kuna. Lagani porast ne zadovoljava šeficu Borova, koja za cilj postavlja razinu iz 2019., a svjesna je da će oporavak od posljedica korone trajati duže nego se očekivalo.

Tomu pridonosi i najava koja u drugoj polovici ove godine dolazi od dobavljača o porastu cijena. Tako je prema njezinim riječima cijena kože porasla prosječno za 25%, plina i energije za 40%, industrijskog benzina za više od 100%, a drugi dobavljači također najavljuju podizanja svojih cijena do 25%, s najavom da je moguć daljnji porast. Da je i prije ovih loših vijesti Borovu nepodnošljivo održavati hladan pogon govori i podatak revizora da je suočeno s podmirivanjem vjerovnika na datum dospijeća. S krajem 2020. dospjele obveze prelazile su 10,5 mil. kuna.

Iz KPMG-ovog programa restrukturiranja koji se odnosi na stanje i potrebne mjere za održavanje poslovanja u petogodišnjem razdoblju predviđa se smanjenje prodajnih mjesta, broja zaposlenih, promjenu u samoj proizvodnji u kojoj bi kožni asortiman trebalo smanjivati i povećavati udjel proizvoda od gume i specijalizirane radne obuće.

Prema dlužbenim podacima, Borovo ima 74 prodavaonice, a planom restrukturiranja predviđa se trajno gašenje 10 do 15 prodajnih mjesta koja su neprofitabilno, a taj proces realizirao bi se postupno, u petogodišnjem razdoblju. Istim tempom smanjio bi se i broj zaposlenih, s tim da se o brojkama zasad ne komunicira, nego se naglašava da će taj postupak ići kroz postupan prirodni odljev odlaskom u mirovinu.

Iz Borova navode tek da povećanje minimalne plaće na 4687 kuna bruto za Borovo predstavlja povećanje plaća na godišnjoj razini od oko četiri milijuna kuna. Što se promjene proizvodnje tiče, u Borovu kažu kako danas na godišnjoj razini proizvode više od 200 tisuća pari gumenih čizama i gumeno platnene obuće, te jednako toliko kožnog programa, a KPMG-ovim planom restrukturiranja za Borovo se predviđa fokus na smanjenje modnog programa i povećanje udjela obuće specijalne namjene.

Gordana Odor ističe kako je unatoč povećanju ulaznih troškova i cijene rada u Borovu pripremaju nove proizvede u segmentu radno-zaštitne obuće, što je i jedna od predviđenih mjera iz plana restrukturiranja. Valja primijetiti i da Borovo uz sve neizvjesnosti nije imao teškoća s blokadama računa.

Simbolika Vukovara

Tvrtka koja je upravo u ovoj godini obilježila 90-tu obljetnicu postojanja sa zebnjom čeka još jednu novu godinu, svjesna da nije Kolone sjećanja i statusa koji joj donosi to što se nalazi na vukovarskom području teško, da bi izbjegla sudbinu Orljave ili Brodarskog instituta, tvrtki iz državnog portfelja za koje su ove godine donesene odluke da presjeku muke i idu u stečaj ili likvidaciju.

No, začuđuje da pred još jednu obljetnicu u Vukovar predstavnici Vlade ne dolaze s riješenim slučajem tamošnjeg jednog od najvećih poslodavaca.