Tržišni signali pokazuju da Hrvatska gubi cjenovnu prednost pred mediteranskom konkurencijom, a upravo cjenovna konkurentnost postaje presudan faktor za održavanje pozitivnog trenda hrvatskog turizma. Analize pokazuju da su cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rasle dvostruko brže nego u većini mediteranskih zemlje, a trenutačno su više nego u Grčkoj i Španjolskoj.

Povećanje cijena u turizmu utječe “kao dio mozaika” i na stopu inflacije u Hrvatskoj i bitno je da se donose odluke koje će osigurati kunkurentnost, održivost i pristupačnost hrvatske turističke ponude, poručio je premijer na jučerašnjoj sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma pozvavši turističku branšu na mudrost u formiranju cijena.

Premijer Plenković upozorio je i na pad potrošnje stranih gostiju uz opasku: “Vjerojatno manje troše jer im je skupo”. Dodao je i da je jako bitno da turizam ostane pristupačan hrvatskim građanima.

Ostojić: Buking bi na dnevnoj bazi pored hotela trebali pratiti i svi drugi u turizmu. I ako se vidi da izostaje potražnja, odmah reagirati popustima.

Stabilizirane cijene
Na Vijeću za upravljanje razvojem turizma, koje je s premijerom na čelu formirano prema Zakonu o turizmu i kojem je jučerašnji sastanak bio drugi po redu otkako je to tijelo oformljeno, raspravljalo se o cijenama u turizmu na osnovi analize isključivo hotelskog sektora. Dala ju je izraditi Hrvatska udruga turizma (HUT), a kompletni rezultati javnosti će biti predstavljeni idući tjedan.

“Analiza cjenovne konkurentnosti pokazala je da su cijene u domaćem hotelijerstvu, nakon prosječnog rasta od 18 posto tijekom 2023. u odnosu na 2022. godinu, lani u prosjeku rasle samo 1,9 posto prema prethodnoj godini. Istovremeno, hotelske cijene kod konkurencije na sjevernom Mediteranu lani su rasle za 4,5 posto prema 2023. Dakle, u hrvatskim hotelima cijene su se prošle godine definitivno stabilizirale”, kaže direktor HUT-a Veljko Ostojić.

“Ovom smo analizom htjeli demistificirati priče o skupoći i rasvijetliti jesu li hotelske cijene kod nas previsoke i nekonkurentne. Odgovor se sam nameće: jadranski hoteli sa četiri i pet zvjezdica, dakle, oni koji imaju najviše cijene, ljetos su u špici bili puni 96 posto. Kampovi čak sto posto. Ali, treba podsjetiti kako turizam ne čine samo hoteli već i privatni smještaj, restorani, kafići, trgovine…

Rekao bih da se naslućuje gdje je zapravo problem s cijenama, ali prvo ipak treba napravili kvalitetnu cjenovnu analizu i u tim segmentima. U svakom slučaju, ove godine bi buking na dnevnoj bazi pored hotela, gdje je to uobičajena praksa, trebali pratiti i svi drugi u turizmu i, ako se vidi da izostaje očekivana potražnja, odmah reagirati popustima.

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Smjena generacija

Samo manji dio obiteljskih tvrtki ima konkretan plan nasljeđivanja

Zasad se, inače, čini da nam slijedi solidna sezona, nalik prošlogodišnjoj, a kako smo se pripremili, jesu li cijene dobro ugođene, prve ćemo naznake dobiti već od uskrsnih gostiju”, zaključuje Ostojić.

Oporavak počeo ranije
Šef HUT-a otkriva i da je usporedna analiza pokazala da su hotelske cijene u Hrvatskoj i dalje ispod i mediteranskog i prosjeka svih zemalja članica EU. Na Mediteranu je, inače, usporedba obuhvatila hotelske cijene u osam zemalja; Francuskuskoj, Italiji, Malti, Sloveniji, Cipru, Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu.

“Da, od nekih smo jeftiniji, od nekih skuplji, ali kad govorimo o hotelskim cijenama, hrvatski je turizam i dalje konkurentan. Što se, pak, tiče bržeg rasta cijena tijekom 2023. godine u našem hotelskom sektoru nego je bio slučaj kod mediteranskih konkurenata, to je samo posljedica činjenice da je kod nas turistički oporavak nakon pandemije počeo ranije i uspješnije”, komentar je turističke konzultantice dr. Sanja Čižmar.