O problemu s financijama u Gradu Zagrebu se spekulira već neko vrijeme, no ovih dana je i službeno potvrđeno da bi se metropola bez pomoći države mogla naći u ozbiljnim problemima. Iz Zagreba, formalno iz stranke BM385, a koja je u Gradu Zagrebu i državni dio vladajuće koalicije s HDZ-om i ostalim partnerima, zatraženo je da Sabor na svojoj prvoj mogućoj sjednici, a koja bi se prema svemu sudeći zadnji put u ovom sazivu prije raspuštanja parlamenta zbog izbora trebala održati sutra, promjeni Zakon o proračunu tako da se Zagreb, možda i neki drugi gradovi, izuzme od odredbi koje trenutno uređuju financiranje jedinica lokalne i regionalne samouprave, a koje nameću niz ograničenja jedinicama lokalne samouprave (JLS) u propisivanju visine naknada, poreza i prireza te zaduživanja.

Isto tako, traži se da im se omogući zaduživanje u iznosu između tri i pet milijardi kuna kroz izdavanje vlastitih obveznica, ili pak državnih obveznica tako da bi se država pri svojem narednom zaduživanju na financijskom tržištu zadužila u totalu za dodatnih 3-5 milijardi za Zagreb.

Ponude oko pomoći u likvidnosti od ministra financija Zdravka Marića da preuzme financiranje decentraliziranih funkcija koje bi se ugrađivale u novi Zakon o sanaciji posljedica potresa su za Grad Zagreb “mrvice su s kojima ne mogu biti zadovoljni”, ističu u gradskoj vlasti.

Slavko Kojić, bivši pročelnik zagrebačkog Ureda za financije i zastupnik Bandićeve Stranke rada i solidarnosti BM385 ističe da se radi o problemu koji nije nastao odjednom, nego ima svoje korijene u 2012. kad je “poreznim rasterećenjem” počelo smanjivanje prihoda jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a povećanje prihoda centralne države.

“Proračun Grada Zagreba je manje-više isti od 2006. do danas, a proračun države je u tom razdoblju narastao s 94 milijarde kuna na 141 milijardu u 2020. godini. Stoga je jasno da je centralna vlada rasla na krilima osobne potrošnje građana kada je smanjivala porez na dohodak i time poticala potrošnju na kojoj ubire 25% poreza na dodanu vrijednost. Tako su građani bili zadovoljni jer su imali veće prihode, država je ubirala više PDV-a, a jedinice lokalne samouprave su kontinuirano gubile”, pojašnjava Kojić. Dodaje da je i veliki problem, za koji čak smatra da je tematika i za Ustavni sud ili Europski sud, činjenica da hrvatska regulativa predviđa postojanje Fonda solidarnosti kojim razvijeniji gradovi i općine sufinanciraju one manje uspješne. Radi o godišnjem iznosu od 2,2 milijarde kuna, a od čega je lani samo Grad Zagreb tu uplatio gotovo 860 milijuna kuna.

“Mi godišnje od prireza, kojega zapravo ne plaća veliki broj Zagrepčana s niskom poreznom osnovom, uprihodimo oko 910 milijuna kuna i stoga kada bi se ukinula obveza uplaćivanja u ovaj fond, mi bi slobodno mogli ukinuti prirez u Zagrebu. Osobno ne znam za slučaj da se uspješnije gradove i općine tjera da solidarno pomažu one neefikasne. Ako im treba pomoć, onda im treba pomoći država i svojeg proračuna, a ne da se ograničava i usporava razvoj nekih gradova zbog toga što neke druge JLS imaju neučinkovita čelništva” rezolutan je Kojić. Iako je svjestan da trenutno ova njegova inicijativa, osim političkog projekta ukazivanja na sistematski problem, ima malo šanse da bude ubrzo riješena, jer se ovog tjedna sasvim izvjesno raspušta Sabor i raspisuju parlamentarni izbori, ističe da se to mora riješiti na jesen kad dobijemo novu Vladu, bez obzira tko će je sastaviti. Kao dodatan problem ističe nemogućnost gradova da se zadužuju obveznicama na način kako to čini država.

“U Vladi se ponašaju kao da su jedinice lokalne samouprave i njihovi čelnici neodgovorni subjekti koji rade protiv interesa samih gradova, građana i države, a oni koji sjede u Vladi su sposobni, uviđavni i savjesni. Gotovo za svako zaduživanje nam odobrenje mora dati Vlada, odnosno Ministarstvo financija, a i model zaduživanja nam je puno skuplji nego državi. Zašto se nama ne odobri da isto izdajemo obveznice, koje bi ponudili tržištu, ali i građanima. Uz niske kamatne stope na štednju, mislim da bi mnogi građani radije investirali u ovakve obveznice. Ako nam pak Vlada nikako ne dopušta, ne mislim tu samo na Zagreb nego generalno na JLS, neka onda se država kod svojeg zaduživanja kroz obveznice dodatno zaduži za iznos potreban gradovima te im onda takav povoljni “zajam” proslijedi pod uvjetima koje je onda dobila”, zaključuje Kojić. Dodaje da iste probleme imaju i mnogi drugi gradovi i općine u Hrvatskoj, no da s tim ne izlaze u javnost zbog vezanosti njihovih čelnika uz političke opcije na nacionalnoj razini.

Potvrđuje da Zagreb ima stanovitih financijskih problema zbog gore rečenih razloga koji su akumulirani u prethodnom razdoblju, no da grad zasigurno neće bankrotirati kako mu neki predviđaju. Dodatan izvor dugoročnih prihoda vidi i u brzoj komercijalizaciji danas zapuštenih vrijednih nekretnina u gradu, od Gredelja, Hipodroma, Klaonice itd. Iako smo ovu problematiku financiranja JL-a željeli raspraviti i s nadležnima u Ministarstvu financija te u čelništvima nekih drugih gradova, nažalost do zaključenja ovog članka nismo uspjeli dobiti.