HDZ-ovi zastupnici u Hrvatskom saboru prozvali su danas Vladu da je, samo mjesec dana prije kraja godine, predložila rebalans državnog proračuna za koji zna da se neće moći ostvariti, čime je pokazala da "nema hrabrosti realno prikazati stanje".

"Rebalans je poprilično zabrinjavajući, po prvi puta u povijesti deficit se povećava za 60 posto, odnosno 6 milijardi kuna. To je više nego ukupni godišnji deficit u ranijem razdoblju", ustvrdio je Goran Marić (HDZ), na sjednici saborskog Odbora za financije.

Makroekonomske pokazatelje nazvao je deprimirajućima, upitavši otkud Ministarstvo financija crpi optimizam kada za tekuću godinu prognozira rast od 0,2 posto.

Recite mi bar jedan ekonomski parametar na temelju kojega ste došli do takve procjene, rekao je Marić koji je uvjeren da je gospodarski razvoj nemoguće očekivati "dok Vlada provodi agresivnu poreznu politiku, a nositelj monetarne politike (HNB) se ponaša kao UNPROFOR".

Njegova stranačka kolegica Martina Dalić upozorila je da bi mjesečni prihodi proračuna, po predloženom, trebali biti 10,2 milijarde kuna, što se nije dogodilo od studenog 2011.

"Bilo bi korisno za sve da se kaže kako proračun stoji u 2013. pa da se s te osnove krene u izradu onoga za 2014.", kazala je Dalić, koja smatra da su nerealne i projekcije rasta za iduću godinu.

Vlada ima pravo biti ambiciozna treba biti ambiciozna, ali za tu ambiciju treba ipak imati nekakav argument, poručila je Dalić.

Neozbiljnim smatra što u predloženom rebalansu nije predviđeno zaduživanje putem izdavanja obveznica, nego samo kreditno.

"Kada ste, prije 14 dana, donosili ovaj prijedlog rebalansa, znali ste da ćete izdati obveznice od 1,7 milijardi dolara, što se dogodilo jučer", rekla je Dalić na što joj je pomoćnik ministra financija Miljenko Fičor odgovorio da je riječ o zaduženju za iduću godinu, jer je Vlada procijenila da je stanje na tržištu trenutno povoljnije nego što će biti.

Na pitanje znači li to da će se Hrvatska do kraja godine zadužiti za još nekoliko milijardi kuna, odgovorio je potvrdno.

Vladajući su na optužbe oporbe odgovorili prozivkama da je loše stanje u gospodarstvu rezultat politike prethodnih, HDZ-ovih vlada.

Dragica Zgrebec (SDP) ustvrdila je da je aktualna Vlada rebalans proračuna barem poslala Saboru, "za razliku od ranije Vlade, koja je, koristeći mogućnost preraspodjele proračunskih stavki, pet-šest puta godišnje samostalno rebalansirala proračun".

"Takve su se odluke objavljivale u Narodnim novinama, a da javnost nije dobila uvid u njih", ustvrdila je Zgrebec koja smatra da nema puno razloga za optimizam, budući da je u kratkom roku nemoguće promijeniti strukturu gospodarstva koja je prouzročila krizu.

Uvjerena je, međutim, da će mjere kojima je Vlada pomagala gospodarstvu polučiti rezultate u 2015. i 2016.

Da nema puno razloga za optimizam smatra i Ivo Jelušić (SDP). "Kako će ga i imati zemlja u kojoj je HDZ osam godina zaduživao zemlju", upitao je Jelušić.

Ustvrdio je kako je po metodologiji EUROSTAT-a ukupan deficit u zadnje tri godine HDZ-ove vlasti bio 64 milijarde kuna, te da je u tom razdoblju nastala trećina ukupnog duga zemlje. "Mi pokušavamo spasiti što se spasiti dade", rekao je Jelušić i izazvao oštru reakciju Martine Dalić.

"Mene je optimizam napustio kad sam vidjela podatke da deficit u 2012. po EUROSTAT-u nije 3 posto nego 5 posto", kazala je Dalić prozvavši Vladu da se hvalila sanacijom i privatizacijom brodogradnje, koja je pripremljena u vrijeme HDZ-a.

"Ta sanacija imala je svoju cijenu pa je 10 milijardi kuna državnih jamstava uknjiženo u javni dug, o čemu je zakon donesen 2011. Vlada sebi sanaciju brodogradnje pripisuje u političke poene, a HDZ optužuje za deficit", rekla je Dalić.

Ustvrdila je i da je rebalans svake godine, osim 2011., donošen u Saboru te da je najviše odluka o preraspodjeli doneseno za vlade Ivice Račana (SDP).

Vladajući i oporba suglasni su da će predloženi proračun za iduću godinu biti rebalansiran prije srpnja, no dok oporba to problematizira, vladajući ističu kako će rebalans biti nužan zbog procedure prekomjernog deficita, u kojoj će se vidjeti kakva će rješenja Vlada dogovoriti s Europskom komisijom.