U proceduru javnog savjetovanja, u kojem prijedloga i komentara u sljedećih 30 dana sigurno neće manjkati, jučer je iz Ministarstva pravosuđa upućen radni materijal novog Ovršnog zakona.

Sastavila ga je Radna skupina u kojoj velik broj sudionika, a kako je ovaj zakon jedan od politički najosjetljivijih propisa jer se na njemu se prelamaju različiti interesi te zadire u sve pore društva kroz prizmu ovršenika i ovrhovoditelja, očekuje ga zanimljiva, po nekima i burna javna rasprava. No, kako stvari stoje, najvažnijih sedam izmjena koje su jučer predstavljene na Okruglom stolu te su i podcrtane na liniji cilja Vlade na planu unaprjeđenja ovrhe u smislu bržeg i jeftinijeg postupka, ne bi trebalo biti sporno. 

U prvim komentarima pravnici, ukratko, ocjenjuju: "Pohvalno". No, postoji i jedan "ali". Upozoravaju, osobito u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, da cilj neće biti ispunjen, a ni postulat pravednosti neće biti zadovoljen ako se ne zarotira redoslijed u prisilnoj naplati, što znači da se prvo namiruju kamate, a potom glavnica. Odvjetnik Mićo Ljubenko ističe da je to ključno da bi se stalo na kraj problemu dugotrajnih blokada dužnika, a potvrdio je i da će Komora na tome inzistirati. 

Novi prijedlozi dobrodošli
Kako je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo da su otvoreni za nove prijedloge, ostaje vidjeti kako će ovaj posve razumljiv prijedlog proći. Samo usvajanje novog OZ-a očekuje se početkom 2019. te prema Bošnjakoviću neće biti upitno jer se predviđa da će za zakon ruke dići i dio opozicije.  Kako bilo, najvažnije su promjene u sustavu ovrhe na novčanim sredstvima (za 30% povećan je broj predmeta u 5 godina, za razliku od općeg trenda pada ovrha) jer se nakon gotovo 15 godina, dijelom i pod pritiscima iz odluka Suda u Strasbourgu, ovrha kao pravilo u cijelosti vraća u nadležnost sudova, ali uz asistenciju javnih bilježnika.

Notari postaju povjerenici suda. Uvodi ih se kao novo tijelo, uz obrazloženje da je to korisno, s obzirom na učestalost slučajeva u kojima dužnici tvrde da su ovršeni bez znanja o postojanju duga – sad će notari upućivati u prava ovršenika, ali i praktično rješenje jer će sudovima olakšati vođenje i do 700.000 predmeta godišnje, koliko im se prebacuje u nadležnost temeljem napuštanja sadašnjeg sustava ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koja se izmiče iz nadležnosti notarijata. Javni bilježnici koji će odlukom suda biti odabrani po ključu ili abecedno ili nasumično, što će se riješiti pravilnikom, pripremat će nacrt odluke.

Poboljšanja su predstavljena i što se tiče "rak rane" u vidu dostave, te glede reduciranja prava na podnošenje revizije (zbog zlouporaba) kao i da se napušta praksa predvidivih troškova u ovrsi. Uz bitne promjene kao što je uvođenje obrasca umjesto prijedloga, a bit će ga jednostavno popuniti, te elektroničke komunikacije, uočljivo je smanjenje troškova postupka kroz dva razreda: za tražbine do 5000 kuna trošak ukupno iznosi 200 kn, u čemu su svi troškovi osim odvjetničkih koji bi pali (ne bi sastavljali prijedlog za ovrhu, što podliježe tarifi, nego popunjavali obrazac), a neslužbeno navode se iznosi između 50 i 100 kn. 

Jeftiniji od Slovenije?
Kako bilo, za trošak iz redova predlagača poručuju i da će vis a vis rješenja iz Slovenije, gdje je trošak pokretanja između 45 i 55 eura, novo hrvatsko rješenje biti – jeftinije.  Uz novosti za zaštitu dužnika te zabranu deložacije u zimskim mjesecima, predviđa se ukidanje fiducija kao osiguranja. Razlog? Iako je primarno bio namijenjen bankama u praksi i nije zaživio.

Novo je i proširenje kruga primanja izuzetnih iz ovrhe: božićnica, uskrsnica i regres bili bi izuzeti do visine porezno priznatog odbitka, dok bi terenski dodatak, sindikalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za odvojeni život bile posve. Nestaje i "noćna mora" za poslodavce jer je usvojen prijedlog da više ne provode ovrhe na plaći zaposlenika (isto i HZMO). Po službenoj dužnosti će se upisivati sve zaplijenjene pokretnine u jedinstveni registar koji vodi Fina te se uvodi založno pravo na pokretninama do 2 godine nakon neuspješnog pokušaja prodaje.