Do statusa zemlje bogate intelektualnim kapitalom ne može se doći bez adekvatne zaštite intelektualnog vlasništva. Taj je segment kod nas uređen odgovarajućim zakonskim okvirom koji je usklađen i s europskim, o čemu se u Hrvatskoj brine Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (DZIV). Upitali smo ih kakva je situacija na globalnoj, a kakva na hrvatskoj razini kada govorimo o dosezima i prepoznatljivosti zaštite intelektualnog vlasništva, te da li i koliko hrvatska poslovna zajednica poznaje i koristi intelektualnu zaštitu. Saznali smo da, iako uvijek postoji prostor za poboljšanja, kod nas svakako postoje svi uvjeti za učinkovitu poslovnu primjenu intelektualnog vlasništva. Potvrdila je to u razgovoru za Poslovni dnevnik ravnateljica DZIV-a Ljiljana Kuterovac.

Koliko je u Hrvatskoj poznat sustav zaštite intelektualnog vlasništva, odnosno kakav je značaj takve zaštite u današnjem poslovnom okruženju?

Današnje gospodarstvo iznimno je dinamično i zahtijeva stalne inovacije kako bi se u uvjetima globaliziranog tržišta i informacijske umreženosti održala konkurentnost i prepoznatljivost na tržištu. Vrijednost poduzeća sve značajnije počiva na nematerijalnoj umjesto fizičkoj imovini. U takvim uvjetima značaj zaštite intelektualnog vlasništva izrazito je porastao i danas je zaštita i upravljanje intelektualnim vlasništvom za poduzeća  prvorazredno strateško i poslovno, a ne samo pravno pitanje. U Hrvatskoj je ovaj sustav načelno poznat, ali izostaje prepoznavanje izrazito povećanog značaja takve zaštite u kontekstu suvremenog poslovanja.

Što jamči zaštita intelektualnog vlasništva, koje su pravne posljedice ako prava povrijedi treća strana?

Zaštita prvenstveno jamči zaštitu ulaganja u inovativnost i konkurentnost na tržištu kroz osiguranje (uz neka ograničenja) isključivih prava na tržišnu eksploataciju predmeta zaštite intelektualnog vlasništva, bilo da se radi o patentu za tehnološku inovaciju, zaštićenom inovativnom industrijskom dizajnu proizvoda ili žigu za etabliranu robnu ili uslužnu marku, tzv. brend.

U slučaju povrede prava od treće strane, nositelju prava na raspolaganju su pravna sredstva kojima može spriječiti nelojalnu konkurenciju i osigurati naknadu štete koja mu je nanesena takvom nelojalnom konkurencijom.

Koje su vrste prava intelektualnog vlasništva i koji su uvjeti za zaštitu?

Najzastupljenije vrste prava u podgrupi tzv. industrijskog vlasništva su patent za izume iz područja tehnike ili tehnologije, žig za znakove kojima se na tržištu osigurava međusobno razlikovanje proizvoda i usluga ili njihovih dobavljača te zaštićeni industrijski dizajn – za vanjske estetske karakteristike tj. individualni karakter proizvoda. Manje zastupljene ili specifične vrste prava su i zaštićena topografija poluvodičkih proizvoda, oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti te zaštićena biljna sorta. U širem smislu poslovna tajna koja se odnosi na informacije koje imaju gospodarsku vrijednost također predstavlja jedan od oblika intelektualnog vlasništva.

Posebnu podgrupu prava predstavljaju autorska i njima srodna prava: prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i videograma i druga. Za svako od prava propisani su specifični uvjeti za zaštitu, pri čemu zaštita prava industrijskog vlasništva zahtijeva provedbu formalnog postupka priznanja prava koja uključuje određene troškove, dok se autorska i srodna prava stječu automatski bez formalne procedure, samim nastankom djela koje uživa odgovarajuću pravnu zaštitu.

Kakva je situacija u Hrvatskoj u pogledu razvijenosti okruženja za poslovnu primjenu intelektualnog vlasništva?

Zahvaljujući strategiji razvoja nacionalnog sustava intelektualnog vlasništva usmjerenoj na integraciju u međunarodne sustave te slijedom članstva u EU-u i integriranja u zajednički sustav zaštite intelektualnog vlasništva Unije, koji je među najrazvijenijima u svijetu, Hrvatska ima vrlo razvijen zakonski i institucionalni okvir za zaštitu intelektualnog vlasništva. Budući da se zaštita intelektualnog vlasništva zasniva na teritorijalnom principu, Hrvatska je stranim i domaćim poslovnim subjektima osigurala učinkovitu zaštitu na nacionalnom tržištu, kao ujedno i dijelu zajedničkog tržišta EU-a, a  članstvom u pojedinim međunarodnim ugovorima domaćim poslovnim subjektima učinkovitu i ekonomičnu zaštitu intelektualnog vlasništva i na širem međunarodnom tržištu. Također, u pogledu učinkovite pravne zaštite kod povreda prava, uz kontinuirani prijenos najbolje prakse iz najrazvijenijih zemalja u provedbi postupaka nadležnih tijela i sudova osigurana je i kontinuirana koordinacija i suradnja nadležnih tijela.

Iako uvijek postoji prostor za poboljšanja, u Hrvatskoj postoje svi uvjeti za učinkovitu poslovnu primjenu intelektualnog vlasništva.

Kakvi su europski trendovi po pitanju zaštite intelektualnih prava? Kako po tom pitanju stoje zemlje EU-a, a kako zemlje istočnog dijela Europe?

Globalni i europski trendovi, nakon stagnacije u razdoblju 2008. – 2009. uslijed globalne krize, pokazuju stalni rast broja zahtjeva za zaštitu patenata, žigova i industrijskog dizajna, s izrazitom stopom rasta broja zahtjeva iz azijskih zemalja koje predvodi Kina. Više od 50 posto zahtjeva za priznanje Europskog patent dolazi izvan zemalja članica Europske patentne organizacije (EPO) – u 2016. iz SAD-a  25 posto, Japana 13 posto, Kine 5 posto.

Među članicama EPO-a vodeća je Njemačka s udjelom od 13 posto podnesenih zahtjeva, a slijede Francuska (7 posto), Švicarska (5 posto) i Nizozemska (3 posto).

I prema ukupnom broju zahtjeva za Europski patent i prema broju po glavi stanovnika zemlje zapadne Europe izrazito prednjače u odnosu na zemlje istočne Europe, neovisno radi li se o članicama EU-a.

Članice Europske unije s najvećim brojem zahtjeva po glavi stanovnika su zemlje sjevera Europe s približno 350 zahtjeva, dok se taj broj za članice s istoka Europe kreće između 57 za najaktivniju Sloveniju do 1,3 za najmanje aktivnu Rumunjsku, dok su zemlje nečlanice još manje aktivne. U području žigova i dizajna trendovi su nešto drugačiji – oko 70 posto zahtjeva za priznanje žiga EU-a dolazi iz članica EU-a, oko 10 posto iz SAD-a te 8 posto iz zemalja BRICS-a.

Prema broju zahtjeva za zaštitu žiga i dizajna EU-a situacija je u pogledu regionalne raspodjele u Europi slična kao i kod patenata tj. zemlje istočne Europe znatno su slabije aktivne.

Na koje sve načine Državni zavod za zaštitu intelektualnog vlasništva nastoji popularizirati ovu važnu temu, kao i koristi od same zaštite?

DZIV provodi i razvija različite aktivnosti, a posebno se ističu Informacijski centar za intelektualno vlasništvo (INCENTIV) koji pruža besplatne informacije i savjete o zaštiti i primjeni intelektualnog vlasništva, Akademija za intelektualno vlasništvo s raznolikim programom seminara i radionica za različite ciljne skupine, uključujući i besplatni online tečaj iz osnova intelektualnog vlasništva te internetska stranica Zavoda i zajednički portal nadležnih tijela za provedbu prava s raznolikim sadržajima i praktičnim informacijama.

U suradnji s partnerskim organizacijama, Državni zavod za intelektualno vlasništvo sudjeluje u pružanju usluga i programa potpore gospodarstvu, poduzetnicima te znanstvenicima i istraživačima, od čega se posebno ističe besplatna procjena potencijala intelektualnog vlasništva za inovativna mala i srednja poduzeća. Osim toga, različitim javnim priredbama i publikacijama nastojimo približiti ovo područje općoj javnosti, kao i posebno zainteresiranim dionicima kao što su gospodarstvenici i poduzetnici.

Uz brojne postojeće aktivnosti i partnerstva, u sljedećem razdoblju planiramo ojačati suradnju s Hrvatskom udrugom poslodavaca kako bismo problematiku zaštite i upravljanja intelektualnim vlasništva izravnije povezali s kontekstom uspješnog poslovanja i konkurentnosti.

Također, posebno ćemo se usmjeriti na potporu malim i srednjim poduzećima, između ostaloga, razvojem specijaliziranog informativnog portala prilagođenim njihovim poslovnim potrebama te sudjelovanjem u novim programima Europske unije za stručnu i financijsku potporu u ovom području.