Zasad ništa od 2,5 mlrd. kuna štednje ‘beneficiranih’ profesija

Autor: Jadranka Dozan , 13. srpanj 2015. u 22:00
Zbog razine plaća i akumulirane mirovinske štednje piloti i kontrolori leta i te kako imaju što vagati/D. Stanin/PIXSELL

Vlada je za 2015. planirala 2,2 mlrd. kuna prijenosa iz fondova plus 250 mil. efekta skretanja tekućih uplata.

Iz Vlade su se posljednjih tjedana hvalili da je proračunski deficit u prvih pet mjeseci tri milijarde kuna manji nego lani, a prema Ministarstvu financija manjak je na razini najužeg proračuna pao i više.

Konkretno, za 3,7 milijardi kuna, na 6,1 milijardu. No, s krajem lipnja to se sužavanje deficita gotovo posve istopilo. U lanjskom lipnju mirovinski su fondovi okrijepili državnu blagajnu s čak 3,1 mlrd. kuna jednokratnog prijenosa mirovinske štednje osiguranika s beneficiranim stažem (vojska, policija isl.), a iako je za 2015. planirana i druga runda, ona se (još) nije dogodila. Neslužbeno doznajemo da o tome s mirovincima još uopće nije bilo službenih razgovora ili najava. Ta bi operacija proračunu 2015. trebala donijeti 2,2 milijarde kuna jednokratnog prihoda plus 250 milijuna fiskalnog učinka po osnovi skretanja tekućih uplata dijela doprinosa koji su dosad išli u II. stup.

 

1,4mlrd.

kuna više je PDV-a u 2015., unatoč lošijem svibnju i lipnju

O tome se ponešto mora pitati i osiguranike na koje se odnosi jer su posrijedi osobni računi. To pak znači da treba i određeno vrijeme za provedbu. Uza sve, za drugu su rundu ostavljene profesije kod kojih se pristanak ne podrazumijeva. To naročito vrijedi za one s najvećim plaćama, npr. kontolore leta i pilote koji s obzirom na akumuliranu štednju i te kako imaju što vagati. Ležernost Vlade dijelom se može objasniti komotnom situacijom s likvidnošću proračuna, to prije što jednokratni transfer EU ne tretira kao strukturnu mjeru za smanjenje deficita (u sklopu EDP procedure).

U tom pogledu izgledan je tek podbačaj vezan uz tekuće uplate. Vladi je očito mnogo važnije da s redovnim ubiranjem poreza stvari idu dobro. A zasad je tako. Uz signale o realnoj ekonomiji koje šalje državna statistika, mnogima je osobita enigma dinamika PDV-a. U svibnju i lipnju, doduše, PDV-a je prikupljeno 140 mil. manje nego lani, ali ga je kumulativno i dalje 1,4 milijarde kuna više. No, proračun je ove godine općenito nečitljiv. Podaci su zbrkaniji nego ikad i umnogome neusporedivi s prošlom godinom. A to nije samo zbog knjigovodstvenih pretumbacija s HZZO-om. 

Komentirajte prvi

New Report

Close