Nakon što je godinama služilo za školovanje časnika i dočasnika iz sustava Oružanih snaga, Hrvatsko vojno učilište (HVU) "Petar Zrinski", smješteno u vojarni na zagrebačkom Črnomercu, počelo se usklađivati s civilnim visokim školstvom.
Prošle su godine, naime, pokrenuta dva sveučilišna studija namijenjena školovanju za rodove kopnene vojske. Novi četverogodišnji preddiplomski studiji Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje ciljano su namijenjeni obrazovanju budućih časnika Oružanih snaga RH, a razvijeni su u suradnji s nizom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iako se na svaki od tih dvaju studija prima samo po 50 kadeta, budućih diplomiranih inženjera, lani je bilo prijavljeno oko 1100 kandidata. O rezultatima pokretanja vojnih studija razgovarali smo sa zapovjednikom HVU-a general-pukovnikom dr. sc. Slavkom Barićem.
U tijeku su upisi druge generacije studenata vojnog inženjerstva i vojnog vođenja i upravljanja, kakav je interes ove godine?
Interes je čak i već nego lani, oko 1300 kandidata. Još je važnije to što ove godine imamo puno više kandidata kojima je naš studij bio prvi izbor. Takvih je oko 500. U kratkom roku dospjeli smo među pet najzanimljivijih studija u Hrvatskoj.
30kadeta
vojnih pilota planirana je kvota za novi studij, od toga 20 stranaca
Zašto se toliko maturanata prijavljuje na HVU?
Puno je faktora, uz onaj domoljubni, i sklonost prema vojsci, školovanje je na našem učilištu besplatno, uključujući smještaj i prehranu. Buduće prvostupnike školujemo za poznati posao u postrojbama Oružanih snaga RH. Nakon završetka tog četverogodišnjeg studija čeka ih prvo radno mjesto zapovjednika voda, gdje će se razvijati u zapovjednom i stožernom radu. Svima je nakon te prve dužnosti omogućeno dalje akademsko školovanje, a radi vojnog usavršavanja na HVU-u će moći završiti Naprednu časničku izobrazbu (NČI) i Zapovjedno-stožernu školu (ZSŠ) Blago Zadro, kao i razne druge tečajeve. Većina će biti u prilici kroz vježbe, pojedine misije i razmjene studenata raditi u međunarodnom okruženju. Naši kadeti starije generacije upravo su se vratili s makedonskog poligona Krivolak, gdje su sudjelovali na međunarodnoj vježbi s kadetima iz još 11 zemalja, a nova je generacija kadeta upravo na poligonu Gakovo u RH. Ovoga ljeta održat će se međunarodni ljetni kamp u Splitu, gdje će biti prisutni kadeti starije generacije iz SAD-a, Poljske i Hrvatske.
S kojim fakultetima HVU surađuje?
Surađujemo s ukupno 11 zagrebačkih fakulteta. Posrijedi su: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Filozofski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet političkih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski, Građevinski, Pravni i Rudarsko-geološko-naftni fakultet .Vrlo brzo smo shvatili da ne možemo sami razviti vojni program, pa smo sa Sveučilištem u Zagrebu razvili osnovu za akreditaciju novih studijskih programa, nakon čega mladi časnik može doći u svoju postrojbu. Samo manji dio nastave je vojni, vremenom udio vojnih predmeta raste, pa ih je na četvrtoj godini 80 posto.
Kakav je odnos HVU-a sa Sveučilištem u Zagrebu?
Suradnja sa Sveučilištem i rektorom Damirom Borasom je odlična. Zagrebačko nam je sveučilište zasad mentor, a kad postanemo samostalniji, bit ćemo njegov dio, kao i bilo koji drugi fakultet. Taj će odnos, doduše, ostati specifičan jer moramo ostati povezani i s MORH-om i s Oružanim snagama. Imat ćemo sličnu poziciju kao Teološki fakultet u Zagrebu. Vremenom namjeravamo osnovati vojno sveučilište, koje će i dalje biti dio Sveučilišta u Zagrebu.
Kolika je prolaznost kadeta prve generacije?
Velika. Na kraju prvog semestra uglavnom su svi položili sve ispite, a oko 75 posto ih je već položilo i sve ispite s prve godine. Ostalima je ostao po jedan ispit za jesen. Vjerujem da će prolaznost biti oko 90 posto. Doduše, neki se nisu mogli prilagoditi na ovakav način života, pa je u međuvremenu od početnih 105 ostalo 90 kadeta. Naš je studij specifičan. Iznimno smo zainteresirani za uspješnost naših kadeta jer su ulaganja u njih deset puta veća nego kod studenata civilnih fakulteta. Mi im sve to plaćamo, žive kod nas u kampusu, a jednom će i raditi kod nas. Čim primijetimo da ima problema u nekom predmetu, osiguramo im instrukcije i dodatnu nastavu.
Može li kadet okončati školovanje odmah nakon završetka četverogodišnjeg studija ili mora nastaviti sa studijem?
To je tek početak studiranja. Nakon završetka dodiplomskog studija polaznik dobiva prvi časnički čin i odlazi u postrojbu na obnašanje prve dužnosti. Postaje zapovjednik voda, i tu izravno radi na primjeni stečenih znanja. Nakon zakonom predviđenog roka dobiva čin natporučnika i omogućen mu je odlazak u Naprednu časničku izobrazbu. Nakon te razine izobrazbe stječe potrebna znanja i vještine za obavljanje dužnosti zapovjednika satnije ili stožernog časnika razine bojne. Nakon nekoliko godina obnašanja dužnosti na tim razinama stječe uvjete za upućivanje na školovanje u Zapovjedno stožernu školu. Tijekom rada u postrojbama selekcionirat će se najbolji među njima, koje ćemo uputiti i u Ratnu školu, školu nacionalne sigurnosti ili u neko međunarodno zapovjedništvo, a postoji i mogućnost slanja na doktorate na civilnim fakultetima.
A što je s manje ambicioznim studentima?
Jedan broj kadeta neće se razvijati u zapovjednom dijelu. S njima ćemo popunjavati razne dužnosti u okviru službi, uprave MORH-a ili GS-a, kao što su: personalna, logistika, tehnička, nabava itd. Tijekom školovanja njihovi ih zapovjednici savjetuju, ali i ocjenjuju njihov rad i zalaganje. Rade se psihološki profili i određuje što pojedinom kadetu najviše odgovara i gdje može najviše dati. Naš student mora imati znanja iz matematike, fizike, humanističkih znanosti te mora biti lider. Njih ovdje stvaramo kroz kampove na terenu, gdje moraju proći obuku preživljavanja u prirodi u zimskim, ljetnim ili noćnim uvjetima, te kabinetski, gdje im se usađuju sposobnosti i teorijska znanja.
Koliko je stranih studenata upisalo studij na Hrvatskom vojnom učilištu?
Zasad smo orijentirani na školovanje za časnike za potrebe naših oružanih snaga, ali imamo ugovore o međunarodnoj suradnji s nizom zemalja. Već u prvoj generaciji imali smo ih četiri (dva iz BiH te po jedan kandidat iz Crne Gore i Makedonije). Ove ćemo godine imati do deset stranih studenata. Nadamo se da ćemo imati studente iz Slovenije, Kosova i iz nekih drugih država koje već pokazuju zanimanje. Imamo prostora za razvoj vojnog školstva jer susjedne zemlje, koje imaju manje stanovnika i manju vojsku nego Hrvatska, neće razvijati svoje vojne škole.
Prije rata, u doba pokreta nesvrstanih, zarađivalo se školovanjem budućih časnika zemalja Afrike i Azije. Moće li se takvo što ponoviti?
Može. Te zemlje i sada pokazuju interes za slanje svojih kadeta na dva atraktivna studija s kojima planiramo početi dogodine. Ti su nastavni planovi i programi već gotovi. Prvi je studij vojnog pomorstva u Lori u Splitu, smjer nautika i strojarstvo, nakon treće godine. Tu planiramo suradnju s Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Splitu. Drugi je studij vojne aeronautike za vojne pilote u Zadru i Zagrebu. Ti bi programi bili akreditirani kao međunarodni studiji s nastavom na engleskom jeziku. Prije nekoliko dana imao sam sastanak s veleposlanikom Mongolije, a prije toga i s kolegama iz vojski Libije, Egipta i Indonezije. Predstavnici Indonezije najavili su da bi poslali desetak kadeta-studenata na školovanje u OSRH. Na prvu godinu vojnog pomorstva upisali bismo oko 30 domaćih kadeta i još otprilike toliko stranaca, ovisno o interesu. Planiramo upisati oko 30 kadeta vojnih pilota, od toga 20 stranaca, ovisno o broju raspoloživih vojnih zrakoplova. Riječ je o iznimno skupim studijima u koje su ugrađeni plovidba i letenje. Ti će studiji biti isključivo na komercijalnoj osnovi.
Ne štedimo na ljudima, ide projekt od 132 mil. kn
Dio kompleksa zgrada oko Hrvatskog vojnoj učilišta ubrzano se ruši… Što će se graditi na tom mjestu?
Gradimo vrhunski kampus s novim nastavnim prostorima visokih standarda, nove učionice, amfiteatre, laboratorije. Obnavlja se i naše Središte za strane jezike, na kojem se školuju mnogi časnici OSRH, ali i drugih ministarstava Vlade RH te Vladinih agencija, i časnici iz stranih država. Cilj nam je da Središte za strane jezike postane nacionalni referentni centar učenja stranih jezika (engleski, njemački, talijanski i francuski). Gradit će se sportski i smještajni dijelovi na Učilištu za časnike, naše predavače i goste predavače iz inozemstva. U planu je gradnja bazena, gdje će buduće generacije kadeta polaziti obuku plivanja, koja je jedna od zahtijevanih vještina koju moraju imati, baš kao što moraju imati položenu vještinu upravljanja motornim vozilom, A, B i C kategoriju, što će im se također omogućiti.
Kolika je cijena tog građevinskog projekta, kako ste izbjegli Vladino rezanje svih troškova?
Investicija je veća od 132 milijuna kuna, a dovršetak planiramo do kraja 2017. godine. Zauzeli smo stav da možemo štedjeti na tehnici, ali ne i na osposobljavanju ljudi. Oko 60 posto potrebnog novca dolazi iz proračuna, a ostatak ćemo namiriti prodajom naoružanja i vojne opreme, iznajmljivanjem i prodajom stanova Ministarstva obrane te povlačenjem sredstava iz Fonda za energetsku učinkovitost u vezi s poboljšanjem uvjeta građenja. U svakom slučaju, MORH i GS OSRH odlučni su u tome da postignu najviše standarde u obuci dočasnika i časnika, sukladno svim propisanim standardima članica NATO saveza i Europske unije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Treba se vratiti u povijest, tamo negdje krajem ’94. ili pocetak ’95., pa će se odgovor sam pojaviti. Postoji razlog zasto se cekalo s vojnom intervencijom, netko je trebao pociniti veleizdaju da dobije dozvolu za intervenciju.
No krasno! Naša vojska pred raspadom uslijed petokolonaškog djelovanja u posljednjih 15 godina, a mi ćemo prodavati staru slavu! Super.
Stranci će bušiti naftu u našem moru.
Stranci će provoditi vojne vježbe tik uz naše nacionalne parkove.
Stranci opskrbljuju supermarkete u kojima kupujemo trećerazrednom robom.
Stranci kupuju naše tvrtke – pa ih likvidiraju kako u Hrvatskoj ne bi bilo domaće konkurencije.
Stranci nam diktiraju uvozno izvozne kvote.
Stranci otvaraju banke u Hrvatskoj, pa kad im nešto ne odgovara banke dignu repove i samo odu bez da moraju nadoknaditi gubitke građanima Hrvatske.
Ne bi me čudilo da stranci odlažu i opasni otpad po Hrvatskoj – samo što javnost to još nije saznala.
Što više nabrajam Hrvatska stvarnost postaje sve tužnija. Međutim, ako malo zagrebemo po površini i potražimo korjenske razloge za ovakvo stanje pojavit će nam se pojam “izdaje”. Pitanje: Koga bismo trebali optužiti?, ostavljam vama dragi čitatelji na odluku.
Uključite se u raspravu