Tema nezaposlenosti uvijek je važna, a u vremenima krize, poput ove koja traje još od 2008. godine, kada ekonomske teme postaju najvažnije, tada je nezaposlenost najtočniji i najpesimističniji pokazatelj stanja u gospodarstvu.
Osim što govori o gospodarstvu, nezaposlenost je zabrinjavajuća zbog svojih društvenih i socijalnih posljedica i za pojedinca i društvo. U ukupnoj temi nezaposlenosti posebna se pažnja poklanja nezaposlenosti mladih, jer mladi predstavljaju najvitalniji i, trebalo bi biti, najobrazovaniji dio populacije. Mladim ljudima treba osigurati pristup i obrazovanju i tržištu rada, jer to je jedina garancija integracije u društvo, a suprotnost tome je izolacija. Posljedice izolacije iz svijeta rada i obrazovanja su pogubne, kako za pojedinca, jer ova vrsta izolacije onemogućuje razvoj samostalnosti, samoaktualizacije i socijalnog sazrijevanja, ali isto tako i za društvo, jer uništava ljudski kapital, potiče imigraciju, oslabljuje društvo u demografskom smislu pa do rizika za siromaštvo i poticanja kriminaliteta. Treba spomenuti da neki teoretičari tržišta rada smatraju da se više treba zabrinuti kad su starije osobe nezaposlene, argumentirajući da je nezaposlenost onih koji su na vrhuncu radne sposobnosti veći problem za društvo, gospodarstvo i pojedinca, jer mladi imaju mogućnost nastavka školovanja, dok je starijima to znatno manje ostvarivo te gubitkom koji može nastati nezaposlenošću starije osobe ako o dohotku te osobe ovisi cijela obitelj.
Problem mladih
Ipak, na najvišoj EU razini se problemu nezaposlenosti mladih posvetila i najveća pažnja, uzimajući u obzir da skoro 100 milijuna ljudi u EU čine mlade osobe, a to su osobe od 15 do 29 godina, pa je polovicom godine europski politički vrh donio odluku o izdvajanju oko 8 milijardi Eura za idućih 7 godina za poticanje zapošljavanja mladih, kroz program koji se zove Garancija za mlade. I Hrvatska se uključila u ovaj program jer si, jednako kao i EU, ne može dozvoliti luksuz zanemarivanja ovog važnog dijela društva, a koji u Hrvatskoj broji oko 740.000 mladih osoba ili oko 17% cjelokupnog stanovništva. U srpnju ove godine započela je izrada mjera za promociju zapošljavanja mladih, koja uključuje desetak već postojećih mjera za zapošljavanje mladih, ali i desetak novo osmišljenih mjera. U lepezi novih mjera poticati će se zapošljavanje i obrazovanje mladih i to: gimnazijalaca koji će postati pomagači u nastavi, mladih koji će raditi u nevladinom sektoru na EU projektima, mladih u javnim radovima za zajednicu, mladih koji su se stručno osposobljavali ali nisu zasnivali radni odnos, mladih koji će se zapošljavati kroz vaučere, mladih koji će se poticati da postanu poduzetnici kroz rad u poduzetničkim inkubatorima ili za socijalno poduzetništvo, onih koji nemaju završenu osnovnu školu kroz prilagođene i ubrzane programe te mladih koji će se obrazovati za zanimanja budućnosti.
Jedna od najpoznatijih dosadašnjih mjera sigurno je tzv mjera "za 1600 kn", a koja se službeno zove Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Namijenjena je onim mladim ljudima koji, zbog nedostatka radnog iskustva, ne mogu doći do prvog posla, a za vrijeme primjene ove jednogodišnje mjere primaju naknadu od države od 1.600 kn mjesečno te im država plaća doprinose. Mjera se provodi oko godinu i pol dana, a uključeno je oko 20.000 mladih i procjenjuje se da je čak 60% njih i dobilo posao po završetku mjere. Upravo zato ju je država odlučila i financijski pojačati, pa će u narednom razdoblju plaćati troškove prijevoza. Javnost će se možda još sjetiti kritika koje je izazivala ova mjera, najviše zbog nedovoljne informiranosti i straha od mogućih zloupotreba, a često i zbog iskrivljene percepcije kako će poslodavci svoje radnike sa iskustvom i većim plaćama zamijeniti s mladim, neiskusnim i slabije plaćenim radnicima. Neki od tadašnjih argumenata poslodavaca kako se zapošljavanje ne događa iz hira i zabave, isto kao niti otpuštanje, nego je zapošljavanje posljedica potrebe za radom i poslovima, pa u skladu s time ni jedan poslodavac neće stručnog i više plaćenog radnika mijenjati s manje plaćenim i neiskusnim, jer da to jest tako, kako bi se uopće mogla objasniti visoka nezaposlenosti mladih bez radnog iskustva.
Sufinanciranje
No, tada ovi argumenti nisu pomagali u otklanjaju strahova. Jednogodišnja praksa pokazala je da su strahovi bili neopravdani, čak će sada država dodatno plaćati, doduše samo onim poslodavcima koji su u realnom sektoru, i nastavak zadržavanja ovako zaposlenih mladih osoba i to kroz sufinanciranje 50 posto plaće u naredne dvije godine. Paket mjera pod nazivom Garancija za mlade upravo se finalizira i to od strane ad hoc formiranog tijela Savjeta za izradu Plana implementacije garancije za mlade, koje će osim praćenja primjene, voditi računa i o potrebi mijenjanja onih mjera koje se ne pokažu dobrima te brzim izmjenama slabije kreiranih mjera. Naime, zemlje u kojima je nezaposlenost mladih veća od 25 posto, a Hrvatska spada u takve, moraju do listopada pripremiti implementacijske planove, koje će EK ocjenjivati i odobriti korištenje sredstva iz fondova EU. Za razliku od europskog paketa, koji se odnose na financiranje samo mladih do 24 godine, naši će mladi uključivat osobe od 15 do 29 godina starosti, pa će se mjere za mlade do 24 godine sredstva koristiti iz EU fondova, dok će se za one do 29 godina morati naći financijska sredstva u državnom proračunu.
Anny Brusić, Direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu