Iako smo u dijelu godine za koji je sezonski uobičajeno smanjenje broja zaposlenih, uslijed gospodarskog oporavka ukupna je zaposlenost u Hrvatskoj nadmašila stanje prije pandemijske krize. Oporavak zaposlenosti i potražnja za radnicima trenutno zasjenjuju paralelni proces rasta broja dobrovoljnih likvidacija i pokretanja stečaja poduzetnika koji za svoje biznise ne vide perspektivu, a koji traje od drugog kvartala.

Jednako tako, za razliku od zaposlenosti koja je poboljšana u odnosu na pretpandemijske brojke, broj nezaposlenih još je veći od usporedivih preklanjskih razina, ističu analitičari Hrvatske narodne banke u novom osvrtu na gospodarska kretanja.

To, kažu, upućuje na sve veće upošljavanje radnika iz zemalja izvan Hrvatske i EU-a kako bi se djelomično podmirio rast potražnje za radnom snagom.

Rastuću potražnju za radom sugerira i vrijednost indeksa kojim zagrebački Ekonomski institut prati trenutno njezino stanje putem online oglasa slobodnih radnih mjesta, a u EIZ-u su je popratili naslovom da se “traži radnik više” i komentarom da podaci “i dalje nude razloga za optimizam”.

Riječ je o indeksu OVI (Online Vacancy Indeks) koji je Institut razvio u suradnji s portalom MojPosao i koji za listopad upućuje na veću potražnju za radom u odnosu na lanjsku, ali i razinu 2019. Potražnja za radom mjerena tim indeksom je, kažu, oko 39 posto veća nego u listopadu 2020. te oko 9 posto u plusu u odnosu na pretpandemijski listopad 2019.

Aminess je ovih dana krenuo u kampanju zapošljavanja/PD

Prošli je mjesec bio šesti uzastopni u kojem potražnja za radom nadmašuje pretpandemijske mjesece, a tijekom listopada ove godine najviše su se tražili prodavači, konobari, učitelji, kuhari i radnici u skladištu, ističe se u komentaru OVI indeksa. Gotovo polovica oglašenih poslova bila je vezana uz ugovor na određeno, kao i da se uočava povećanje broja oglasa u kojima se izrijekom spominje mogućnost rada od kuće.

Ovih je dana pak pažnju posebno privukla kampanja za zapošljavanja novigradske Lagune koja pod brendom Aminess hoteli i kampovi upravlja s 13 hotela, 4 kampa, naseljem od 80 vila, te 92 apartmana u istarskom Novigradu, na Krku i Korčuli te poluotoku Pelješcu. U okviru započetih pripremnih aktivnosti za iduću sezonu Aminess hoteli i kampovi pokrenuli su kampanju kojom žele privući čak tisuću zaposlenika.

Nude im stimulativne mjesečne nagrade, isplate božićnica i regresa, smještaj u modernom hotelu za zaposlenike, topli obrok, kao i programe edukacije u koje, 2022. namjeravaju uložiti gotovo milijun kuna. U poslovnoj zajednici tolika se potraga za radnicima u Aminess hotelima i kampovima dijelom povezuje s neslužbenim informacijama o tome da je kompanija na putu da u svoj portfelj akvizira i novi hotel Romana u Makarskoj.

Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave kompanije, niti potvrđuje niti demantira te informacije. Kaže kaže kako spomenuta kampanja odražava nekoliko glavnih razloga, od širenja poslovanja (u smislu postojećih kapaciteta) i potencijalne nove akvizicije do podizanja standarda kvalitete usluga, ponajprije u Orebiću i Korčuli koji su tek odnedavno pod okriljem kompanije. Nova razina standarda usluge, uz edukaciju, podrazumijeva i veći broj zaposlenih.

Nakon što ovogodišnja predsezona ni približno nije predskazivala odličnu glavnu sezonu, pa je i dio smještajnih kapaciteta otvoren nešto kasnije, i u Valamaru su se već okrenuli pripremama za 2022. Prije petnaestak dana najavili su da ove jeseni namjeravaju zaposliti oko 400 ključnih sezonskih djelatnika na neodređeno vrijeme, čime će im osigurati stabilna primanja i cjelogodišnji posao u turizmu.

Dok vodeće kompanije u domaćem turizmu čine sve kako bi za iduću godinu osigurale što kvalitetniju uslugu, problem nedostatka kvalificirane radne snage jedan je od razloga pada poslovnih očekivanja u listopadskoj anketi HNB-a.

U svim djelatnostima indeks pouzdanja i optimizma poslovnih subjekata prošli je mjesec bio ispod prosjeka iz prethodna tri mjeseca. Pritom je u građevinarstvu i industriji najčešće apostrofiran upravo problem manjka radne snage, dok se u HNB-ovoj anketi ispitanici iz uslužnih djelatnosti ponajprije pribojavaju manjka potražnje.

Promatra li se tržište rada u cjelini, krajem rujna ove godine pri HZMO-u se bilježi 1,6 milijuna osiguranika. To je blagi pad u odnosu na mjesec prije, ali na godišnjoj razini 51 tisuću ili 3,3 posto više, a premašen je i broj osiguranika u pretpandemijskom rujnu 2019., i to za više od 14,7 tisuća odnosno nešto manje od jedan posto.

Dok prerađivačka industrija i trgovina kao djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih bilježe porast u odnosu na prošlu godinu, ali ne i na pretkrizne brojke, građevinski i IT sektor (kategorija Informacija i komunikacija) ih već otprije premašuju.

IT tvrtke izložene su i izraženijim pritiscima na rast plaća. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, upravo one prednjače rastom prosječnih plaća.

Dok na razini svih pravnih osoba u kolovozu ove godine prosječna isplaćena plaća bilježi realan godišnji rast od 2,7 posto i nominalno povećanje od 5,9 posto (najviša stopa još od 2008.) u Informacijama i komunikacijama u prosjeku su u odnosu na lanjski kolovoz bile 8,8 posto veće.

Unatoč općem trendu rasta plaća, potražnje za radnicima i ukupno većem broju zaposlenih u odnosu na pretpandemijske brojke, HNB-ove ankete i kod građana u listopadu pokazuju pad potrošačkog optimizma. Ubrzanje inflacije i epidemiološka situacija očito bude i bojazni vezane uz daljnja kretanja na tržištu rada.