U prvom kvartalu 2018. počinje s radom nova trgovinska platforma – Progress, predstavljena od Zagrebačke burze sa svrhom alternativnog načina prikupljanja kapitala za male i srednje poduzetnike.

Novi je to impuls za razvoj tržišta i gospodarstva, čiji je doseg i Burzi teško procjenjiv.

Projekt ima veliki potencijal, a i podršku Europske banke za obnovu i razvoj. Kako je aktivna podrška razvoju hrvatskoga gospodarstva stožerna ideja platforme, time Burza, osim mjesta trgovine, skreće pozornost na sebe i kao katalizatora novog rasta i napretka.

Ovo, pak, zato što je posrijedi novi izvor za financiranje razvoja poslovanja, ali i za poboljšanje kapitalne strukture, kojim SME-ovi preko Progressa, kao novoga kanala za realizaciju investicijskih planova, dolaze u poziciju povijesnog zaokreta. Umjesto dužničkog sada im se, naime, otvara prilika za dionički kapital, dok, s druge strane, samo tehničko listanje dionica omogućava jednostavniju promjenu, odnosno transfer vlasništva. Uz visoku zaduženost te financiranje uglavnom kratkoročnim kreditima, upravo transfer vlasništva jedan je od problema hrvatskih SME-ova jer u našoj zemlji svaka peta kompanija u privatnom vlasništvu treba prenijeti vlasništvo na iduću generaciju.     

Gotovo 40% njih želi imenovati direktora izvan obitelji, dok 30-ak želi prodati kompaniju. Uz to, smatra se i da bi SME-ovi koji generiraju dobre povrate mogli biti pravo osvježenje na tržištu kapitala.

Prema riječima predsjednice Uprave Zagrebačke burze Ivane Gažić, kroz rad na projektu organizirano je nekoliko radionica i održan velik broj sastanaka koji su već pokazali potrebu i interes poduzeća za ovaj oblik financiranja.

U Hrvatskoj postoji 13.440 kompanija koje se mogu klasificirati kao srednje i male, dok njih čak 1332 ima kapital između 2 i 20 milijuna eura, a koji predstavljaju ciljanu skupinu za privlačenje na Progress.

To je dio odgovora na pitanje što se očekuje od tržišta, a jasnije je, čini se, stanje po pitanju branši iz kojih će doći prvi interesenti za novu platformu.

Povrat glavnice i dividenda

“Iako je u ovoj fazi teško reći o kojem broju i vrsti kompanija će se raditi, pretpostavka je da će se raditi o kapitalno intenzivnim granama kao što su proizvodnja ili turizam”, navodi Gažić.

Hrvatska mala i srednja poduzeća, iako zapošljavaju najviše zaposlenika, zaostaju za europskim prosjekom sudjelovanja u stvaranju dodane vrijednosti i zapošljavanja, čemu je jedan od razloga svakako i mogućnost financiranja razvoja poslovanja: u Hrvatskoj čak 70% financiranja SME-ova dolazi od banaka u vidu kreditnih linija. Osim što su krediti manje dostupni, oni su uglavnom namijenjeni obrtnom kapitalu i nose rizik refinanciranja jer su kratkoročni, uz kamatne stope od čak jedan ili dva postotna boda više od onih za velike, zrele kompanije. Slična je situacija i na drugim tržištima u okruženju, i stoga je Progress, ističe Gažić, namijenjen u prvoj fazi slovenskim i hrvatskim kompanijama, s planom regionalnog širenja u kasnijoj fazi. Platforma bi prvenstveno trebala biti zanimljiva SME-ovima koji imaju potencijal rasta, ali nemaju kapitala da ga ostvare. Ti poduzetnici bi trebali moći efikasno iskoristiti prikupljeni kapital, a to znači i da ga oplode i omoguće ulagačima povrat glavnice, ali i prinos u smislu dividende.

Pokretači tržišta

Što se ulagača tiče, izgledno je da bi se na novoj platformi pojavili prvenstveno institucionalni investitori – private equity fondovi i mirovinska društva za koja postoje naznake da planiraju ustrojiti jedan private equity fond koji bi ulagao u društva na Progress tržištu.

Ujedno bi on bio i jedan od glavnih pokretača tržišta jer bi stvarao njegovu likvidnost te bi uz to omogućio i drugim institucionalnim investitorima da lakše ulože na tržište.

Kroz proces prijema na Progress, zainteresirane SME-ove će voditi savjetnici. Uvjete za status savjetnika ispunilo je već sedam društava. Naime, Zagrebačka burza početkom studenoga objavila je poziv za iskazivanje interesa potencijalnih savjetnika.

Velik odaziv zainteresiranih društava pokazao je da u Hrvatskoj postoji interes za razvoj novih proizvoda na tržištu kapitala, a usporedno s tim i formiranje nove grane u području poslovnog i financijskog savjetovanja.

Uloga savjetnika, prema objašnjenju Andrije Garofulića iz Mazarsove konzultantske tvrtke koja se među prvima odlučila dati podršku ovom projektu, ima više aspekata.

“Savjetnik će SME-ove pripremiti za uvrštenje, uspostaviti mehanizme izvještavanja i kontrola te će pratiti najmanje dvije godine nakon izlistavanja na. Nije zanemarivo ni to da bi savjetnik trebao razumjetii kretanja na tržištu i biti povezan s potencijalnim investitorima, a sve kako bi poboljšao vjerojatnost prikupljanja kapitala”, kaže Garofulić. Inače, za troškove savjetnika predviđena su i poticajna sredstva u okviru EBRD programa koja će namjenski podmirivati troškove savjetnika u ime poduzetnika.

Na kraju, iskustva sa sličnim platformama u drugim zemljama uglavnom su pozitivna, ističe Gažić, iako su ona teško usporediva s hrvatskim tržištem zbog drugačijih ekonomskih okolnosti, povijesnog razvoja, regulative kada se radi o izvaneuropskim tržištima, te potrebama gospodarstva i SME-ova. Također, u mnogim zemljama država te lokalna samouprava aktivno se uključila u te procese kroz razne programe podrške u vidu porezne inicijative, prilagodbe zakona koji se odnose na mirovinske i investicijske fondove te omogućavanjem ulaska na tržište tzv. “venture capital” fondovima s ciljem investiranja u sektor malog i srednjeg poduzetništva.