Kulturna i kreativna industrija imaju značajan utjecaj na ekonomiju države i društva općenito. Pokazuju to sve relevantne studije provedene na tu temu. No, da bi potencijal industrije čija se vrijednost temelji na eksploataciji ideja, mašte i inovacijama, bio ostvaren u svom punom obimu, ona mora biti prepoznata i od potrošača i od kreatora politika. A kulturnjaci i kreativci u Hrvatskoj nisu prepoznati ni od koga.

Dokazuje to i nedavno objavljeno istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb o percepciji javnosti o kreativnim i kulturnim industrijama u Hrvatskoj čiji su autori Jelena Budak, Edo Rajh i Mirela Holy.

Istraživanje tako pokazuje da čak 43 posto ispitanika ne zna definirati kulturne i kreativne industrije. Oni koji to i znaju, njih gotovo 58 posto, slabo pak razumiju aktivnosti koje čine sektor.

Koliko slabo poznajemo sektor najbolje govori činjenica da njegove usluge i proizvode, prema istraživanju, konzumira čak 80% građana često ne znajući da su proizašle upravo od kulture i kreative. A nju najčešće poistovjećujemo s muzejima, knjižnicama i ostavštinom dok manje od 50% ispitanika u sektor ubraja oglašavanje, digitalne medije pa i industriju videoigara.

Također, Hrvati nisu svjesni doprinosa koji sektor ima na gospodarstvo, društvo i okoliš. Prema istraživanju, najveći benefit kreativna i kulturna industrija imaju na raspoloženje. I tu su u krivu jer ovaj sektor ima veliki utjecaj upravo na ekonomiju.

U razvijenijim zemljama Europske unije kreativna i kulturna industrija čine 4,4 posto BDP-a te zapošljava 8,3 milijuna ljudi. Ukupno na razini EU-a ova industrija zapošljava 2,6 posto ljudi te čini 2,6 posto BDV-a (bruto društvene vrijednosti), ističu autori istraživanja.

U Hrvatskoj, pak, zapošljava manje ljudi – 1,9 posto te čini 1,3 posto BDP-a. No, prije koronakrize (od 2015. do 2019. godine) ova je industrija rasla znatno brže od ostatka gospodarstva (6,9 posto nasuprot 2,3 posto). I to unatoč potpunoj ignoranciji od strane države, ali i slabom razumijevanju građana.

Najbolja potvrda da sektor od države nema pretjerane koristi zapravo je čekanje na raspisivanje najvećega do sada poziva namijenjenog transformaciji i jačanju kulturnih i kreativnih industrija vrijednog čak 33 milijuna eura. Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl Poslovnom dnevniku već je dva puta najavio njegovu skoru objavu (prvi put u ožujku, a potom u srpnju). Međutim, natječaj još nije objavljen.

Strategija stara 20 godina
Da bi uloga države, konkretno Ministarstva kulture i medija, u poticanju razvoja kreativne i kulturne industrije trebala biti snažnija smatraju i autori istraživanja i javnost. Tako 41% građana misli da država ima ključnu ulogu u razvoju sektora, zato što on u velikoj mjeri ovisi o državnim potporama.

Autori istraživanja Budak, Rajh i Holy upozoravaju da formalno postoji institucionalni okvir za razvoj industrije, i to kroz Upravu za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija. Međutim, upozoravaju, nedostaje provedba.

“Ne postoji nikakva strategija ili akcijski plan koji bi osnažio razvoj kulturnih i kreativnih aktivnosti”, ističu autori dodajući da Hrvatska već dva desetljeća nema strategiju razvoja kulture (posljednja je donesena 2003. godine). Nedostatak jasne svijesti o kreativnoj i kulturnoj industriji i njezinom potencijalu, upozoravaju autori, razlog su zašto Hrvatska zaostaje za prosjekom Europske unije.

U istraživanju Javna percepcija kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj Budak, Rajh i Holy stoga predlažu dvadeset politika za razvoj kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj. Prije svega, ističu, sve relevantne institucije u Hrvatskoj trebale bi početi raditi na strategiji njezina razvoja. “Stvaranje jasnog okvira za razvoj kulturnih i kreativnih industrija doprinio bi razvoju ekosustava te povećao njegovu konkurentnost”, smatraju autori.

Vrednije od nogometa
Također, predlažu da se industrija definira kao strateška te da joj se namijeni jasan proračun s konkretnim mjerama. Predlažu i da se sektoru daju značajnije potpore za aktivnosti istraživanja i razvoja; da se unaprijedi i olakša pristup financiranju projekata iz domaćih i europskih fondova. Trebalo bi i olakšati prekograničnu mobilnost umjetnika i kulturnih radnika, smanjiti im troškove poslovanja…

Inače, uvjerava Ivana Nikolić, jedna od autorica Projekta Ilica: Q’art, istraživanja pokazuju da je Hrvatska u svijetu mnogo poznatiji po svojim umjetnicima i kreativcima nego po nogometu. A eto, u njih, tako malo ulažemo.v