Zamrzavanje uplata u drugi stup ugrozilo bi monetizaciju autocesta

Autor: Ana Blašković , 02. siječanj 2014. u 22:00
Umjesto da dodatno jača drugi stup, država bi ga sada išla dodatno oslabljivati, stav je mirovinskih fondova/Patrik Macek/PIXSELL

Linićev probni balon tumači se kao artiljerijska priprema stavljanja političke “šape” na osobnu imovinu građana.

Novogodišnja objava da će zamrznuti ulaganja u drugi stup, ne budu li mirovinski fondovi više ulagali u ekonomiju, odjeknula je poput bombe među fondovima.

Probni baloni iz Banskih dvora svjedoče da je ni ova Vlada ne može odoljeti sirenskom zovu 60-ak milijardi kuna (osobne imovine građana!), baš ni kao i Ivo Sanader 2009. Zamrzavanje uplata u drugi stup i preusmjeravanje u prvi stup za isplatu tekućih mirovina, državi bi smanjio rashode za oko pet milijardi kuna godišnje. Budući da je nešto manje od tri četvrtine portfelja uloženo u obveznice države, bez tekućih uplata u pitanje prvi bi došao projekt monetizacije autocesta, a potom i ostala velika infrastrukturna ulaganja.

"Radi se artiljerijskoj pripremi da politika stavi šapu na drugi stup jer bi se tako kupilo vrijeme i odgodili rezovi. Argumentacija ministra da mirovinski fondovi ne ulažu dovoljno je zamjena teza. Ne možemo mi stvoriti ulaganja, neka država složi dobru investicijsku priču i mi ćemo prvi uložiti", kaže naš sugovornik iz jednog fonda koji želio ostati anoniman ne želeći riskirati sukob s Linićem. Za očekivati je da će upravitelji mirovinskih fondovi upravo s tom argumentacijom krenuti u razgovore s Vladom i ostalim ministrima koji ne dijele nužno Linićevo mišljenje. Puno veći problem je, kažu naši sugovornici, činjenica da ministar financija igra s idejom da se konsolidacija državnih financija provede potrošnjom ušteđene imovine građana.

"U drugom stupu akumulirao se velik novac, no realno ne dovoljno za adekvatne mirovine budućih umirovljenika jednog dana zato jer je mirovinska reforma zapela na pola puta s preniskim izdvajanjem od 5 posto. Umjesto da ga dodatno jača, sada bi ga država išla dodatno oslabljivati što znači da se perspektive mirovina dodatno pogoršavaju", upozorava naš sugovornik.Argument ugrožene monetizacije mogao bi odmaknuti Vladu od radikalnih ideja diranja u drugi stup, no ne nužno i ministra Linića. Poznat je njegov stav da domaću akumulaciju kapitala ne treba trošiti na ceste već na investicije  u eneretiku, poput hidroelektrana i termoelektrana. 

Komentari (8)
Pogledajte sve

Ma najbolje još da i time upravljaju…zbilja su bahati…ako su tako pametni, neka provedu napokon “Mirovinsku reformu”, koja će funkcionirati… :/

Tako nekako…svemu dolazi kraj pa tako i životu na račun drugih bez stvaranja… a modaliteta života na račun drugih je u današnje doba stvarno jako puno

.upravo tako…da mu država složi dobru investicijsku priču a onda će oni uložiti …prevedeno, da mu osigura siguran povrat 🙂

Mogu oni pričati što hoće, no ne misle oni na nekakvu pravnu sigurnost i stabilnost već uglavnom na poslove koji sadrže određene državne garancije

Dovoljno je samo baciti pogled na reklame ZABAe i da vidite koje tipove poslova oni kreditiraju.
Sjećam se dobro oglasa za kreditiranje malih poduzetnika kada ono kreditiraju zdravstvene djelatnike koji imaju ugovore sa HZZO-m, pa su bili zeleni krediti koji su također imali osigurani otkup od nekih državnih fondova a sada reklamiraju kreditiranje POS stanova koji , da li treba uopće navoditi, imaju
u pozadini nekakav javni novac…

Isto tako kada se zalažu za manju državnu potrošnju u biti se zalažu da u proračunu ostane dovoljno kako bi se njima osigurali profiti jer u biti i žive od kreditiranja državne potrošnje…Non stop kukaju o državnoj potrošnji a samo se gledaju naklatiti na državu…njihovu analitičari samo neke iste fraze vrte a očekuju od vlasti da pokrenu promjene ili razvoj…a di je njihov udio u razvoju

Čitao sam taj Linićev intervju u Slobodnoj Dalmaciji…

Kada je pričao o fondovima izjavio da nije bilo zamišljeno kako će samo ulagati u korporacijske i državne obveznice iako je i on sam tu malo kontradiktoran jer su imali određena ograničenja…nema se tu šta raspravljati, OK ne može im
uzeti novac koji do sada već imaju ali im može prestati uplaćivati novac jer im ga Vlada i donosi…kako im ga i donose tako im ga mogu i uskratiti…

Mnoge zemlje Višegradske skupine su ukinule ovakav način drugog stupa…Te zemlje baš i ne znaju za krizu…Ovaj model je razrađen unutar Svjetske banke
i predstavlja još jedan način odlijeva kapitala vani po principu ideje naš, Vaš novac…ja njihovim ulaganjima na vjerujem, znam dobro da se izvještaji o prinosima mogu frizirati (cijela kriza je crpila snagu u kreativnom računovodstvu) i smatram da će se u ovom modelu napapati samo malobrojni odabrani…

Uostalom, pitajte profesora Bežovana što misli o ovom modelu..on je upućeniji

No Linić se dotaknuo i FGS-ova…u istom svjetlu….ništa nisu napravili…a sufinancirani su i ubiru naknadu…

Dalje, pričao je o poduzetnicima, podijelio ih na kategorije….nije to izravno rekao ali se dalo zaključiti da su uvijek postojali privilegirani poduzetnici i da je o toj sorti mislio u prijašnjim izjavama…Naravno, mediji su kao i uvijek radili senzaciju i proširili sukob na cijelu gospodarski sektor iz svojih interesa…vjerovatno Linić i tu zna što priča jer se moglo prije saznati da je i on sam pomagao takvim tipovima poduzetnika..barem se to moglo pročitati u medijima…

I na kraju, pozvao je Linić poduzetnike da se dokažu na tržištu od 500 mil. duša..Naravno da je i to packa određenim krugovima koji van svijeta veza ne mogu funkcionirati…

Previše je privatne imovine ( koja je btw. previše koncentirana) steknuto na račun cijelog društva preko države…

Najbolje bi bilo uvesti libertarijansku ekonomiju…koja je jedina prava tržišna ekonomija….u tom sustavu prvi bi puknuli poduzetnici kao što je ovaj Žužić

g. linicu, problem je sto vi nemate plan koji bi javno najavili i onda pokazali da ga izvrsavate (najavljeno). ovako sve radite vođeni silom i panikom i pojedinom momentom a to priznajte nije vođenje države.
da vodite malo kompleksniju firmu nestali bi za 1 godinu!

New Report

Close