Državi sutra na naplatu stiže 1,5 milijardi dolara vrijedna obveznica iz 2009. godine. Njezina otplata danas je samo "tehnikalija" jer je refinanciranje osigurano prije gotovo pet mjeseci, novom 10-godišnjom euroobveznicom izdanom neposredno nakon što je i globalna bonitetna agencija Fitch potvrdila vraćanje investicijskog rejtinga Hrvatskoj. U Ministarstvu financija tako se trenutno bave rješavanjem sljedećih milijardu eura obvezničkog duga, ovaj put domaćega, koji na naplatu stiže krajem mjeseca.
Nove prilike za pojeftinjenja
S obzirom na stanje likvidnosti na tržištu, i u tom refinanciranju izvjesno je da će "zamjensko izdanje", kao i kod dolarske obveznice, za proračun značiti povelike uštede na kamatnim troškovima. Usporedbe radi, euroobveznica kojom je refinacirano sutrašnje dospijeće nosi kupon od 1,125 posto, a proteklih deset godina država je na taj dug godišnje plaćala kamatu od 6,75 posto. S obzirom na veličinu izdanja, kamatni trošak time se smanjuje za oko pola milijarde kuna. Milijardu eura duga po 15-godišnjoj domaćoj obveznici (iz 2004.) koja na naplatu stiže 29. studenoga izdano je uz kupon od 5,375 posto.
Dakle, i njezino će refinanciranje pojeftiniti godišnji trošak servisiranja duga. A zahvaljujući i dalje veoma povoljnim uvjetima na tržištima isti predznak učinaka trebale bi imati i operacije refinanciranja obvezničkih dugova koji na naplatu dolaze iduće godine. Prema prošli tjedan predstavljenom prijedlogu proračuna, u 2020. se za financijske rashode predviđa neznatno više od 8 milijardi kuna.
6,85 mlrd.
kuna za kamate po vrijednosnim papirima odlazi 2020.
U odnosu na rebalansirani plan za 2019. radi se o smanjenju za oko 900 milijuna kuna, a u odnosu na originalni plan za ovu godinu (s konzervativno projiciranih 9,7 mlrd. kuna) smanjenje je i znatno veće. U najvećoj mjeri financijski rashodi odnose se na kamate, s tim da je pad kamatnih troškova ponajprije rezultat refinanciranja obveznica povoljnijim novim izdanjima. Na ime izdanih vrijednosnih papira dogodine se tako računa s 6,85 milijardi kuna kamatnog troška, što je milijardu kuna manje nego ove godine (prema rebalansu 7,87 mlrd.).
Iako su proteklih godina pojeftinila i kreditna zaduženja države, njihov doprinos padu kamatnih troškova već je uglavnom iscrpljen, jer se krediti u pravilu ugovaraju na kraće rokove, pa ih danas većina i datira iz ere niskih kamata. No, zato kod zaduženja kroz obveznice još ih ima dosta iz vremena znatno nepovoljnijih uvjeta. To svakako vrijedi za obveznice koje dospijevaju u 2020., a izdane su prije deset godina, kad su tržišta još itekako imala pečat globalne financijske i ekonomske krize.
Prve na otplatu dogodine stižu dvije serije domaćeg obvezničkog duga, i to već 5. ožujka. Uz kunsku od pet milijardi kuna istoga dana dospijeva i eurska vrijedna milijardu eura. Na te obveznice država od 2010. godišnje plaća kamatu od 6,75 odnosno 6,5% pa će njihovo refinanciranje proračunu značiti daleko manji godišnji teret kamata, i to počevši već s 2020. godinom (prvi polugodišnj kupon).
Neto financiranje 2,15 mlrd.
Pored tih približno 12,4 milijarde kuna domaćeg obvezničkog duga, u srpnju 2020. na naplatu stiže i 1,25 mlrd. dolara vrijedna euroobveznica. Na nju se od izdanja 2010. godišnje plaća 6,625% kamate, a refinanciranjem će posve izvjesno taj trošak biti manji.
Sve u svemu, ukupne otplate u 2020. znatno premašuju ovogodišnje. S obzirom na planirani proračunski saldo, predviđeno je neto financiranje 2,15 mlrd. kuna. Ipak, javni dug bi prema planu za 2020. trebao pasti i u apsolutnom iznosu (sa 284,7 na 284 mlrd.) i u odnosu na BDP (sa 71,3 na 68%).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Hm sve je to super, ALI to je refinanciranje, znaci umjesto da si vratio obveznicu i ostao na nuli… ti si se i dalje opet zaduzio… srećom sada po punooo manjoj kamati,, jesu barem onda pametno te milijarde iskoristene ? Da same stvore preduvjet da se isplate same ili da se jos dublje zaglibi kad cijena obveznica opet odlete na 4-5 %….
Uključite se u raspravu