Dioničko društvo za grafičku i nakladničku djelatnost Zrinski, poznato po tiskanju prvog hrvatskog dinara, glasačkih listića i poštanskih marki, te Biblije za izdavača Kršćansku sadašnjost, na iznenađenje mnogih na tržištu završilo je u stečaju početkom godine, a neće nastaviti poslovanje. 

To znači da ovoj čakovečkoj tvrtki poznatoj, ne samo po dugoj tradiciji poslovanja, već do kraja i po kvalitetnim klijentima i platišama, uz "ključ u bravu" tako predstoji tek odluka koja se tiče unovčenja imovine. 

Unovčenje imovine
Ovo uključuje i otvorena pitanja u pogledu konkretnog načina unovčenja imovine, navodno atraktivnih nekretnina koje se sastoje i od zemljišta veličine 23.000 četvornih metara, do strojeva vrijednih 11 milijuna kuna, s kojom tvrtka obilato raspolaže.  Naime, vrijednost imovine i po recentnoj procjeni pokazuje da u znatnijem iznosu premašuje iznos utvrđenih tražbina stečajnih vjerovnika. U ovom postupku, naime, utvrđene tražbine iznose oko 25 milijuna kuna, dok je prema riječima stečajne upraviteljice Nevenke Golubić vrijednost imovine procijenjena na oko 33 milijuna kuna. Inače, odluka oko nenastavka poslovanja za čakovečku tvrtku novi je moment. 

Dolazi kao rezultat izvještajnog ročišta ovih dana održanog na Trgovačkom sudu u Varaždinu, o čemu je sastavljen sudski zapisnik, a prati je i suglasnost vjerovnika vezano za produženje ugovora o zakupu koji je u određenom kraćem roku trajanja već sklopljen sa zakupcem, tvrtkom sličnog imena. 

Nove mogućnosti
Posrijedi je kao zakupac Tiskara Zrinski, čije je sjedište isto u Čakovcu, no novoosnovani je subjekt, u vlasništvu slovenskog poduzetnika Ižtoka Raišpa koji u Mariboru ima poslovne aktivnosti u istoj branši preko tamošnje tvrtke Evrografis, s blizu pet milijuna godišnjeg prihoda te izvoznim aktivnostima.  Za bivše zaposlenike, ovaj zakup, iako ograničenog trajanja, može biti indikativan po tome što postoji svjetlo na kraju tunela.

O tome govori i to što je navedeni zakupac već angažirao dvadesetak bivših radnika Zrinskog koji su, prema riječima upraviteljice, zadovoljni s radnim uvjetima.  Postoji navodno i mogućnost za zapošljavanje još dvadesetak bivših radnika, od bivših 80 ak, no kako doznaje Poslovni dnevnik, to ovisi isključivo o odluci stečajnih vjerovnika koji se trebaju odrediti po pitanju produžetka ugovora o zakupu. Ovo je na dnevnom redu, prema našim informacijama, uskoro, odnosno u srpnju. 

Ključno je pritom, kako se čini, i što će reći vlasnik nove Tiskare Zrinski, posebice glede očitovanja oko svojih eventualnih planova te potencijalnog interesa za ulazak primjerice u dio nekretnina te preuzimanje strojeva potrebnih za ovu djelatnost.   Stečaj tiskare Zrinski otvoren je u siječnju kad je utvrđeno da tvrtka ispunjava stečajni razlog insolventnosti. Prijedlog su podnijeli sami radnici, pod pritiskom traženja izlaza iz nastale situacije u kojoj je tvrtka ostala bez uprave (direktorica je dala ostavku) a oni bez plaće. I to nakon što su preko državne agencije dobili tri minimalca za rujan, listopad i studeni.  

Kronologija stečaja
U stečaju je ovaj dužnik završio zbog insolventnosti, a prijedlog su podnijeli radnici, najvjerojatnije pod pritiskom traženja izlaza iz situacije u kojoj su se tvrtki pod zadnje smanjivali prihodi, a prošle jeseni ostala je i bez uprave (direktorica je dala ostavku), pa tako i oni bez plaće. I to nakon što su preko državne agencije dobili tri minimalca za rujan, listopad i studeni.  Zanimljivo je i da se stoga Zrinski uvrstio u malobrojne koji nisu ni pokušali izlaz potražiti u predstečaju. Imovina je pod hipotekama, a razlučni vjerovnici Erste i PBZ dobro osigurani. 

Za razlučne vjerovnike Erste banku, s više od 7 milijuna kuna tražbina te Privrednu banku Zagreb  s oko 2,5 milijuna kuna, očekuje se da će se naplatiti u cijelosti. Isto se očekuje i za vjerovnike višeg isplatnog reda, primjerice radnike koji potražuju oko 4,4 mil kuna.