Zadnju priliku da s državom urede odnose i ugovore zakup poslovnih prostora u zakonskom roku do kraja lipnja iskoristilo je 87 posto neposrednih posjednika, odnosno oko 900 obrtnika i poduzetnika.

Prema podacima koje je Hina dobila od tvrtke Državne nekretnine, 5 posto onih koji su po zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora mogli iskoristiti tu jednokratnu šansu nisu podnijeli zahtjeve za reguliranje odnosa i njima sada slijedi prisilno iseljavanje iz nekretnina koje su neregulirano koristili.

Točnije, dobit će pozive za dobrovoljno napuštanje nekretnina uz podmirenje svih komunalnih i drugih obveza, a neodazivanjem slijedit će pokretanje postupka pred Državnim odvjetništvom RH.

Takvih je korisnika, kako doznajemo, najviše na području Zagreba, na čijem se području ujedno i nalazi najveći dio državnih poslovnih prostora s neposrednim posjednicima. Osim Zagreba, nekretnina za koje se utvrđuju odnosi s neposrednim posjednicima ima i u drugim, uglavnom većim hrvatskim gradovima poput Splita, Osijeka i Rijeke.

Za poslovne prostore za koje su predani zahtjevi već su u tijeku postupci obrade i provjere dokumentacije, te utvrđivanje visine zakupnine, koju se utvrđuje zasebno za svaki prostor, ovisno o veličini, lokaciji i statusu.

Dosad je prema podacima Državnih nekretnina već obrađeno i zaključeno 240 ugovora s posjednikom uz ukupan iznos mjesečnih zakupnina od 1,9 milijuna kuna.

Ugovori o zakupu sklapaju se na rok od pet godina, uz mogućnost produljenja. Preostalih osam posto neposrednih posjednika poslovnih nekretnina koji nisu podnosili zahtjeve nalazi se u objektima u kojima je država suvlasnik i za njih će se utvrditi naplata sukladno postotku suvlasništva.