Potporu za ulaganja u Hrvatskoj moći će se do kraja godine dobiti i kroz zakup bez naknade, a potom i kupnju nekretnina iz državnog portfelja koje nisu u funkciji. Vlada, naime, priprema izmjene zakona o poticanju ulaganja kako bi pomogla i u aktiviranju “mrtve” državne imovine i aktiviranju novih ulaganja u Hrvatskoj.

Novu atraktivnu mjeru s detaljima poput kojih projekata, gdje i pod kojim uvjetima se može doći do ovog vida poticaja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta upravo usuglašava sa socijalnim partnerima, te bi uskoro bi trebao biti pušten u javnu raspravu.

Prema nacrtu prijedloga kojeg je dobio Poslovni dnevnik, prilika za poticaj bit će dana samo za investicijske projekte koji će gospodarski aktivirati imovinu države, i to ne onu na najatraktivnijim lokacijama u najrazvijenijim županijama i gradovima, poput Zagreba, Istarske ili Dubrovačko-neretvanske županije. Primjena će biti izvediva samo u 12 županija tzv. prve skupine, te u gradovima i općinama druge skupine po indeksu razvijenosti.

Na ovakav poticaj moći će aplicirati samo gospodarstvenici s projektima vrjednijima od 5 milijuna eura, uz uvjet da otvore najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja i to unutar 3 godine od početka ulaganja. Taj rok, inače, proširit će se i na sve ostale mjere poticanja ulaganja, jer dosadašnji zakon propisivao je obvezu zapošljavanja ne odmah po početku ulaganja, nego u tri godine nakon završetka radova.

Što se nekretnina tiče, moći će se dobiti na korištenje i zemljište i zgrade, uz uvjet da se na njima ne obavlja nikakva gospodarska ili bilo kakva aktivnost značajna za Hrvatsku i lokalne jedinice.

Zakup bez naknade s ulagačima bi se ugovarao na desetgodišnji rok, uz držanje propisanog okvira maksimalnog intenziteta svih potpora koje ulagač koristi za svoje ulaganje.

Svi koji će “pecati” ovu potporu trebaju znati i da će u ugovoru s državom imati i definiranu odredbu kojom će se obvezati da će nakon trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta morati uvećati tržištu vrijednost imovine za 50 posto u odnosu na utvrđenu vrijednost u vrijeme početka dobivanja besplatnog zakupa. U suprotnom, država raskida ugovor bez prava da mu država vrati dotad uloženi iznos na dobivenoj nekretnini.

Onima koji ispune ugovorene obveze nakon deset godina pružit će se priliku i za otkup zemljišta, i to ne po tržišnoj vrijednosti u tom trenutku, nego onoj koja je procijenjena u vrijeme davanja neaktivne imovine u besplatan zakup i kojoj je svojim ulaganjem podigao vrijednost. Ova je mjera usklađena i s EU standardima, te postojećim poticajnim mjerama za ulaganja u koje će biti uključena, te će ulagač osim ove mjere moći koristiti i druge mjere iz postojećeg seta u okviru dopuštene ukupne vrijednosti na koju po zakonu može imati pravo.

U Agenciji za investicije i konkurentnost pozdravljaju uvođenje nove mjere poticanja ulaganja.

“Za Hrvatsku je to dobro rješenje jer sam poticaj ne opterećuje proračun, a stavljanjem u funkciju neaktivne imovine generira se razvoj i nova ulaganja, posebice u manje razvijenim krajevima”, kaže Zdenko Lucić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost. Na upit postoji li već zanimanje za ovakve poticaje, Lucić navodi primjer Vukovara iz kojega je još prije nekoliko godina bilo upita o tome može li se zakonski urediti da se zemljište u industrijskim zonama poduzetnicima prodaje ne po tržišnim, nego poticajnim cijenama. U njihovu slučaju, naime, industrijska zona je okružena trgovačkom, koja diže vrijednost kvadrata i odvraća potencijalne ulagače. Sada će, dakle, uz određeni test ozbiljnosti, poduzetnici imati priliku na besplatan najam, a potom i vjerojatno povoljan otkup zemljišta. U Agenciji očekuju da će najviše zanimanja za korištenje novog poticaja biti u velikim industrijskim gradovima u kojima su ugašene proizvodnje poput Siska, te u Slavoniji, gdje država ima puno zapuštenih nekretnina s velikim potencijalom za proizvodnju.

Osim ove mjere, važna novina je i smanjivanje donje granice vrijednosti ulaganja za dobivanje poticaja za ICT industriju. Umjesto postojeće granice od 130 tisuća eura koju za svoje projekte imaju mali poduzetnici, za Centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava predviđa se postavljanje minimalnog iznosa ulaganja od 50 tisuća eura, uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta.