U pripremnim koracima vezanim uz strateški plan uvođenja eura Vlada i HNB i dalje se drže hodograma tzv. najbržeg kolosijeka za pridruživanje eurozoni, a to je početak 2023. Nakon srpanjskog ulaska u tečajni mehanizam ERM 2 i bankovnu uniju za jesen je najavljena izrada Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom. Taj dokument, za razliku od Eurostrategije, definira praktična, tehnička pitanja vezana uz zamjenu, a njegov nacrt raspravljen je jučer na 7. sjednici Vijeća za uvođenje eura. Uskoro će se uputiti u javno savjetovanje, potvrdio je premijer Andrej Plenković.

Agenda ‘najbržeg kolosijeka’

O nekim međukoracima na tom putu, poput dvostrukog isticanja cijena pola godine prije same zamjene, već se otprije govori. Među praktičnim koracima koji se reguliraju Nacionalnim planom zamjene kune eurom su npr. i organizacija nabave i distribucije gotovog novca eura (uključujući odabir dizajna nacionalne strane kovanica i kovanje potrebnih količina kovanica), mjesta i rokovi za zamjene kunske gotovine za euro i slično. Guverner HNB-a Boris Vujčić napominje da će se zakonskim rješenjima osigurati da konverzija za građane bude besplatna.

Na tragu agende “najbržeg kolosijeka” je i plan proračuna za 2021., projekcije Ministarstva financija za razinu deficita i javnog duga. Premijer priznaje da će zadržavanje deficita u okvirima planiranih tri posto BDP-a dogodine biti i najveći izazov. “Sve ekonomije su u posebnim okolnostima zbog koronavirusa, ali radit ćemo na ispunjavanju kriterija. Kroz sljedeće dvije godine moramo napraviti ključne iskorake”, naglasio je.

Još osam dodatnih mjera

Deficit i javni dug dva su od pet nominalnih kriterija konvergencije (uz tečaj, inflaciju i dugoročne kamatne stope) koje valja ispuniti za najmanje dvogodišnjeg bivanja u tzv. čekaonici za euro. Guverner kaže da je prilično izgledno da će Hrvatska već dogodine ponovno biti u okvirima svih pet kriterija. Nakon ovogodišnjeg skoka javnog duga na 87% BDP-a, već iduće godine očekuje se njegov povratak na silaznu putanju, na 85%. To je više od referentnoga godišnjeg umanjenja za dvadesetinu razlike omjera duga i BDP-a povrh maastrichtskih 60% BDP-a, čime bi i taj kriterij bio zadovoljen. Ministar Marić, pak, vjeruje u vraćanje deficita opće države ispod tri posto BDP-a (na planiranih 2,9%, s ovogodišnjih 8). Jer, usporedno s neizvjesnostima postoje, kaže, i pozitivni rizici, poput vrlo oprezno planiranih sredstava iz fonda za oporavak.

Kad je riječ o ispunjavanju kriterija, problem ne bi trebalo biti ni osam dodatnih reformskih mjera na koje se Hrvatska obvezala za razdoblje nakon ulaska u ERM II. Radi se o mjerama u četiri područja, od jačanja okvira za borbu protiv pranja novca i daljnjeg administrativnog i parafiskalnog rasterećenja gospodarstva do poboljšanja upravljanja u državnim poduzećima i jačanja stečajnog okvira.

Danas se, uza sve, računa da na razini EU postoji i politička volja da se Hrvatskoj (i Bugarskoj) u pogledu ulaska u eurozonu izađe ususret. No, dio ekonomista smatra kako bi se po završetku pandemije, a s obzirom na razine javnog duga u nekim od najpogođenijih članica (Italija, Španjolska, Grčka) euro na razini EU mogao suočiti s novim ozbiljnim izazovima i kušnjama.