Žigman je to rekao na četvrtom Financial Brunchu (FiBra) u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), na kojem je bilo riječi i o ulaganjima u zelenu budućnost.

Uz ocjenu da su OMF-ovi pokazali veliku otpornost, Žigman je ustvrdio da minusi lani, u usporedbi s drugim zemljama, i “nisu bili tako veliki”. Rekavši da su fondovi lani prošli kroz “dolinu suza”, Žigman je istaknuo da je ova godina već donijela oporavak, pri čemu u prvih šest mjeseci prosječni rast sve tri kategorije fondova iznosi pet posto.

Pritom, fondovi A i B su već nadoknadili lanjske gubitke, dok kod fondova C to još nije slučaj. Kada je riječ o fondovima C kategorije, najavio je Žigman, zakonskim izmjenama će se ići na liberalizaciju ulaganja.

Regres ili vaučeri

Umirovljenici su uputili zanimljiv zahtjev Vladi, evo što traže

“U jednom dijelu, što se tiče fondova C, sigurno će se ići na veću liberalizaciju investiranja. U kojem točno dijelu, ne bih spekulirao dok zakon ne izađe u javnost”, izjavio je Žigman.

Najavio je i mogućnost poduzimanja “dodatnih mjera” da drugi stup mirovinske štednje ne ispadne nepovoljan, osim za “mali, ekskluzivni klub ljudi”. Te mjere se razmatraju, konačna odluka je na resornom ministarstvu, a između ostalog se odnose na indeksaciju mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg društva, mogućnost brže isplate iz tog društva (…) a trebale bi omogućiti da mirovinska reforma bude povoljnija za sve one koji u budućnosti idu u mirovinu, najavio je Žigman.

Ocijenio je da mirovinski fondovi rade maksimalno u zadanim okvirima, a da će tranzicija koja se odvija, koja će završiti onda kada će u mirovinu ići građani koji su cijeli radni vijek proveli i u drugom stupu, pokazati uspješnost cijelog modela. “Uz određene korekcije koje će se pojaviti u zakonu, smatram da će drugi stup pokazati da može osigurati (…) pristojne mirovine”, izjavio je Žigman.

Ulaganja u zeleno i održivo

Zakonske izmjene koje predstoje u sferi obveznih mirovinskih fondova, najavio je Žigman, također će ići i u smjeru većih ulaganja u zeleno i održivo. “Danas, kad se govori o bilo kakvom ozbiljnom investiranju, ESG je jedna od glavnih tema i nešto što je neizbježno”, ustvrdio je.

Naime, ESG kriteriji (ESG – Environmental, Social, and Governance) su nefinancijski pokazatelji koji se odnose na strategije i politike kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a fondovi, rekao je Žigman, mogu već i sada, na dobrovoljnoj osnovi i prije zakonskih izmjena, voditi računa da ulažu svoj kapital u tvrtke koje ispunjavaju te standarde.

Žigman je rekao i da je doprinos financijske industrije i njenog kapitala ključan u zelenoj tranziciji, u smislu ulaganja u one tvrtke koje idu prema zelenom.

Kada je riječ o izazovima u zelenoj tranziciji, osim “greenwashinga”, to jest neetičnog korištenja i deklariranja zelenih parametara, Žigman je izdvojio i pojam “greenflation”, kojim se sugerira da će zbog te tranzicije rasti određene cijene.

To se može primjetiti i sada u dućanima, jer su neki “zeleni” proizvodi skuplji od onih koji to nisu, kazao je Žigman, ustvrdivši i da je “zeleno” trenutno pomalo ekskluzivno i za višu klasu, poput električnih automobila, pa treba povesti računa da postane dostupno svim građanima.

Štimac: Treba dati vremena drugom stupu da akumulira novac

Predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja i predsjednik UMFO-a Dubravko Štimac također je napomenuo da ljudi koji sada idu u mirovinu u drugom stupu su boravili 20 godina, to jest pola radnog staža, ocijenivši će se puni efekti članstva u drugom stupu osjetiti za one osiguranike koji u njemu provedu cijeli radni vijek. “Naprosto treba dati vremena drugom stupu da akumulira novac”, poručio je Štimac, ocjenjujući i da će najavljene “modifikacije u fazi isplate” dati rezultata.

Štimac je izvijestio da obvezni mirovinski fondovi trenutno imaju 2,2 milijuna članova, dok neto imovina tih fondova iznosi 18,55 milijardi eura.

Kao i Žigman, i Štimac je istaknuo da je prošla godina bila poprilično teška za sve sudionike na tržištu kapitala, pa su fondovi zabilježili negativne prinose, no zato su u dosadašnjem dijelu ove godine pozitivni, pa u fondu A prinos iznosi 8,57 posto, fondu B 5,25 posto a fondu C 1,07 posto.

Kada se gleda zadnjih deset godina. Štimac je ocijenio da je situacija “dosta dobra”, pri čemu prosječni godišnji prinos u tom razdoblju za fond A iznosi 6,9 posto, fond B 4,88 posto, a fond C 3,2 posto.

Tvrtka Professio Energia u vlasništvu je mirovinskih fondova, izlistana je na Zagrebačkoj burzi, bavi se razvojem projekata iz sfere obnovljivih izvora energije, a kako je ocijenio njen direktor Mario Klarić, mirovinski fondovi su izuzetno kompatibilni s ulaganjima u energetiku. “Mirovinski fondovi su dugoročni ulagači, a energetika upravo traži jedan takav dugoročni pogled na investiciju”, ustvrdio je Klarić.