Dva mjeseca uoči izbora, Banski dvori i banke su u otvorenom ratu. Spominju se ekstra profiti, 'plaćetine', bonusi, tužbe… Unatoč javnim polemikama banke nisu uspjele zaustaviti ključni predizborni potez i nacrt konverzije kredita u franku poslan je Saboru.

Vlada njime želi izjednačiti dužnike u franku i euru prebacujući trošak na banke što im donosi između 5 i 6 milijardi kuna gubitka. Neposredno uoči konačnog rješenja za problem franka razgovarali smo s Ignaciom Jaquototom, prvom osobom Sektora za inozemne banke supsidijare u Intesi Sanpaolo, u sklopu kojeg je zadužen za razvoj strategije, koordinaciju i podršku banaka unutar grupe, uključujući i PBZ. 

U pola godine PBZ je imao 554 mil. kuna dobiti, no HNB prognozira gubitke zbog konverzije. Koliko ste upoznati s planom Vlade?
Mogu vam reći da ste vi vjerojatno bolje upućeni nego ja. Ono što inicijalno znamo o zakonu, znamo iz napisa u medijima. Imam više od 30 godina iskustva, radio sam u nizu banka i bankarskih asocijacija i aktivno sudjelovao u izradi bankarskih zakona u brojnim zemljama. Pravilo je takvo, da se zbog specifičnosti industrije, ako Vlada želi regulirati banke, puno učinkovitije konzultirati i s bankarima. Ne radi se o tome da banke nameću svoja rješenja, već da se konzultiraju stručnjaci, kao što se to radi i u drugim područjima. Zaista je vrlo neuobičajeno da se o regulativi saznaje od novinara. Banke su u zadnje vrijeme laka meta i optužuju se za sve i svašta, no baš je Hrvatska primjer zemlje u kojoj banke nisu stvorile krizu već upravo suprotno, bile su stalna i pouzdana potpora gospodarstvu i državi. Danas su banke u Hrvatskoj i financijski sustav stabilni i u dobroj poziciji zahvaljujući prudencijalnom pristupu i mjerama HNB-a, što kao prednosti zemlje potvrđuju i rejting agencije. Kad se banke kritiziraju, onda treba biti fer i to priznati.

Kako komentirate Vladin plan za kredite u francima?
Pristup u kojem Vlada prvo medijima priopći plan utječe na povjerenje nas ulagača koji smo ovdje godinama, poštujemo zakone i promoviramo ulaganja. Utjecaj na banke, prema procjeni HNB-a je između 5 i 6 milijardi kuna. To bi moglo predstavljati povredu bilateralnih sporazuma o ulaganjima, europskih zakona, presude Vrhovnog suda kao i Ustava. Činjenica da bi najavljeni plan mogao biti i retroaktivan posebno utječe na pravnu sigurnost i predvidivost zemlje općenito i vladavinu prava te može u velikoj mjeri narušiti 20 godina vjerodostojnosti. Plan konverzije bi mogao imati, ne samo dugoročno loše posljedice na financijski sustav, već se i vrlo negativno može odraziti na dugoročno povjerenje ulagača. Da ne spominjem posljedice na javne financije i potencijalno rušenje rejtinga zemlje. Tu postoji još jedan efekt; ako HNB predviđa više od pet milijardi kuna gubitka kapitala, to znači da se multipliciranjem time odnosi barem do deset puta više potencijalnih kredita gospodarstvu. Zakon se u kratkom roku može činiti dobar za neke, ali mislim da u konačnici neće dobro donijeti ni građanima ni Vladi niti rejtingu zemlje.

Problem tih kredita prisutan je u regiji. Gdje ste pretrpjeli najveći gubitak?
Jedina zemlja gdje smo imali određenih problema bila je Mađarska, no uz značajne razlike. Vlada je nametnula netržišnu konverziju prije nekoliko godina, ali samo za one koji su bili spremni na potpunu otplatu kredita i utjecaj je bio marginalan. Prošle godine Mađarska je donijela zakon o obveznoj konverziji u forinte, ali uz tržišni tečaj tako da nismo pretrpjeli nikakve gubitke zbog konverzije. Zakon koji se najavljuje je jedinstven u regiji. 

Ti krediti dosežu oko 7 posto BDP-a. Dolazimo do 'krivnje' i pitanja tko bi trebao snositi odgovornost?
Kad su plasirani, PBZ je bila među zadnjim bankama koja ih je ponudila i to uslijed snažne potražnje zbog koje smo počeli gubiti klijente. Mi smo ukazivali na rizike i ljudi danas ne mogu reći da nisu znali, mislim da je svaka osoba mogla razumjeti izvjesni rizik koji preuzima dugoročnim kreditiranjem i moguće promjene koje se tijekom godina mogu dogoditi. Već 2007. smo ponudili izlaz iz tih kredita konverzijom u kunske zajmove, što je nažalost prihvatio vrlo mali broj, svega 150-tak klijenata. Ne bih želio govoriti o konceptu tko je kriv ili nije. Danas, kad znamo kako se kretao tečaj, ispostavilo se da to nije bila dobra odluka, ali 2005. to se nije moglo predvidjeti. Banka stalno analizira kako pomoći onima koji imaju problema s otplatom i donijela je niz mjera olakšanja otplate. Mi smo stajališta da rješenje mora biti u individualnom pristupu prema svakom klijentu, a ne na ovaj način, u obliku ovako brutalne konverzije.

Jeste li igdje podnosili tužbe? Hoćete li u Hrvatskoj?
Ne, zasad nigdje nismo podnosili tužbe. S moje strane ne bi bilo profesionalno reći što ćemo učiniti na temelju informacija koje uglavnom imamo iz medija. Prvo moramo vidjeti kakav će biti zakon, podrobno ga proučiti pa ćemo onda kao ulagači i banka iskoristiti svaku pravnu mogućnost koju imamo na raspolaganju u okviru EU i kod lokalnog pravosuđa za našu obranu i zaštitu.

U Hrvatskoj je Intesa kroz PBZ prisutna 15-tak godina. Koliko ste zadovoljni poslovanjem?
Zaista smo zadovoljni s poslovanjem. PBZ je druga po veličini banka s više od milijun i pol klijenata i najrazgranatijom poslovnom mrežom od oko 200 poslovnica. To nam je bitno jer želimo biti blizu klijentima imajući dobar distribucijski kapacitet. Tamo gdje poslujemo uvijek želimo biti dio zemlje i nismo samo kratkoročni investitor što smo i dokazali. Došli smo ovdje prije 15 godina i otada većinu profita reinvestirali, više od 9 milijardi kuna. Banka koju smo tada kupili je samo djelić onog što je ona danas. Stoga, kad kažem da vjerujem u zemlju, to nisu samo prazne riječi. Naše poslovanje pokriva sve segmente; građane, poduzeća i državu koju smo ukupno financirali s gotovo 30 milijardi kuna. U prošloj godini naša Grupa je bila jedan od vodećih aranžera i sudjelovala u izdanju 1,3 milijarde eura državnih obveznica.

Kako ovdje vidite budućnost, očekujete li akvizicije? 
Rekao bi da PBZ nije samo lokalna banka, ona je i regionalni centar izvrsnosti. Ovdje se upravlja sa sistemima sprečavanja pranja novca za retail banke izvan Italije, kao i kartičnim poslovanjem. U centru je zaposleno više od 300 ljudi, većinom inženjera iz Hrvatske koji su i razvili CRM sustav, neizostavan za razvoj, praćenje i unapređenje odnosa s klijentima. Vezano za rast, mi ne namjeravamo daljnje akvizicije, mislim da imamo vrlo solidnu banku adekvatne veličine. I naša grupacija Intesa Sanpaolo, kao treća najveća grupacija s 54 milijarde eura tržišne kapitalizacije u eurozoni, ima adekvatnu veličinu za odgovoriti tržištu i kapacitet za organski rast. 

Pojavile glasine da ćete IT razvoj prebaciti u Italiju?
To nije točno. Ono što smo analizirali odnosilo se samo na hardver i data centre kako bi se povećala kvaliteta, brzina i pouzdanost, a ne razvoj. Štoviše, razvoj IT softvera u Zagrebu smatramo velikom prednošću za našu Grupu.

PBZ je u sklopu restrukturiranja grupe postao vlasnikom banke u BiH. Kojim ste se motivima vodili?
Obje banke su dobre i dobro upravljane, a uvidjeli smo priliku iskoristiti ekonomiju obujma. Ideja je bila iskoristiti vještine i know-how PBZ-a kao tehnološki najnaprednije banke koju imamo u našoj diviziji. To je još jedan primjer koji potvrđuje da u Hrvatskoj imamo nešto više od tek lokalne banke, uglavnom zahvaljujući dugogodišnjem predanom radu gospodina Bože Prke i njegovog tima. Pod njegovim snažnim vodstvom PBZ je porastao pet puta, on je preoblikovao bivšu državnu korporativnu banku u univerzalnu, tehnološki naprednu i uspješnu banku. Božo Prka je za sve nas ne samo stručnjak i renomirani profesionalac već također primjer integriteta i časti.

Imate dobar uvid u tržišta regije. Kakve su mogućnosti oporavka?
Situacija u regiji je dobra, prognoza je bolja nego za zapadne zemlje, posebno u zemljama koje su ekonomski naslonjene na Njemačku. Veliki upitnik predstavlja Rusija zbog političke situacije i promjena cijene energije i plina, no sveukupno gledajući, naša prognoza je pozitivna.

Koliko je Hrvatska perspektivno tržište?
Hrvatska izlazi iz šestogodišnje recesije što nas jako veseli. Unutarnja potražnja i investicije su u porastu, turistička sezona je vrlo dobra te očekujemo gospodarski rast od oko jedan posto. No, i dalje su prisutne strukturne neravnoteže; među kojima najviše rastući javni dug od preko 80 posto BDP-a te deficit proračuna između 5,5 do 6 posto. Nezaposlenost je također vrlo visoka, oko 17 posto i to su stvari kojima bi se trebalo pozabaviti kao prioritetima.

Bankama se prigovara da ne žele kreditirati i preuzimati rizike. Što mislite o tome?
U PBZ-u to nije slučaj, naš kreditni portfelj ima godišnji rast od tri posto. Samo smo građanima odobrili pet milijardi kuna novih kredita. Posebno sam zadovoljan rastom u segmentu malih i srednjih poduzeća koji je bio dvoznamenkast, što je vrlo dinamično. U mnogim zemljama čujem istu zamjerku o slabom kreditiranju, no na kraju priče jedno treba imati na umu: mi posuđujemo tuđi novac koji ste nam povjerili i moramo biti sigurni da će se kredit uredno otplaćivati.

I ministar financija Boris Lalovac jedan je od kritičara da su krediti građanima i tvrtkama skuplji u domaćim bankama nego u zemljama iz kojih dolaze vlasnici?
Prvo, kamatne stope ovise o valuti. Zatim o zemlji, i ministar u stvari zna da Hrvatska plaća više kamatne stope na svoj dug, nego što to primjerice plaća Austrija. Na cijene kredita građanima i tvrtkama utječe rizik zemlje. Ako država pod kontrolu stavi fiskalni deficit i javni dug, popravit će svoj rejting i posljedično će se smanjiti lokalne cijene.