Zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita započelo je 29. ožujka, zaključeno je jučer, 14. svibnja, a pristiglih 4.739 zahtjeva ujedno je i najviše u svih šest dosad provedenih natječaja.

Zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja u APN-u te odobravati do utroška planiranih sredstava, koja za ovu godinu iznose 50 milijuna kuna.

Rizično kretanje cijena

HNB brine nekretninski ‘balon’, struka kontrira: Mi ga ne vidimo

Istek roka

Požurite! Evo do kada možete ‘uloviti’ subvencije za stan

No, s obzirom na rekordan iskaz interesa, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat je poručio da će se, ako predviđeni iznos za ovaj poziv od 50 milijuna kuna neće biti dovoljan, osigurati dodatna sredstva kako bi svi oni koji su se prijavili a udovoljavaju uvjetima, ujedno i ostvarili subvenciju države.

Horvat je i ustvrdio da su mlade obitelji prepoznale ovu mjeru Vlade kao kvalitetnu, a da o njenoj uspješnosti najbolje govori podatak da je u četiri godine provođenja odobreno ukupno više od 17.500 subvencioniranih kredita, dok je u istom razdoblju rođeno više od tri tisuće djece, tako da je ovdje riječ i o demografskoj mjeri.

Dosad odobreno 2.066 zahtjeva, 620 ih otpada na Grad Zagreb

APN je do sada obradio 2.134 zahtjeva, od čega ih je 2.066 odobreno, pet zahtjeva je odbijeno, tri podnositelja zahtjeva su odustala, dok je trenutno za 60 zahtjeva zatražena dopuna dokumentacije.

Na uzorku od dosad već obrađena 2.134 zahtjeva, prosječni iznos subvencioniranog kredita iznosi 76.000 eura, a prosječan rok otplate je 22 godine.

Prosječna životna dob korisnika subvencioniranog kredita je 33 godine, a iznos mjesečnog anuiteta koji otplaćuje je 390 eura ili 2.920 kuna, od čega mjesečna subvencija iznosi 129 eura odnosno 970 kuna, naveli su iz Ministarstva u priopćenju.

Od odobrena 2.066 zahtjeva, 1.379 ih se odnosi na kupnju stana, 480 na kupnju kuće, a 207 za izgradnju kuće.

Najviše odobrenih zahtjeva, 620, otpada na Grad Zagreb, od toga 564 za kupnju stana, 43 za kupnju kuće, a 13 za izgradnju kuće. Sa 174 odobrena zahtjeva slijedi Zagrebačka županija, sa 172 Osječko- baranjska, na područje Splitsko-dalmatinske županije odnosi se 169 odobrenih zahtjeva, od čega 145 za kupnju stana, dok je građanima u Primorsko-goranskoj županiji odobreno 117 zahtjeva, od toga 103 za kupnju stana.

Poslije Zagreba, grad s najviše odobrenih subvencija, njih 100, je Osijek, sa 77 slijedi Split, a sa 68 Rijeka.

S druge strane, najmanje zahtjeva, 14, otpada na Ličko-senjsku županiju, od toga deset za kupnju stana, a četiri za kupnju kuće. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 15 odobrenih zahtjeva – deset ih je za kupnju stana, tri za kupnju kuće, a dva za njenu izgradnju.

Efektivne kamatne stope banaka od 2,09 posto do 3,50 posto

Podsjetimo, APN je 26. veljače sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu su se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kretale od 2,09 do 3,50 posto za kune, odnosno od 2,15 do 3,50 posto za kredite u eurima.

Na poziv su se, kako je već poznato iz ranijih natječaja, mogli prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Inače, Hrvatski sabor je krajem prošle godine izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a njima je do kraja 2023. produljen rok u kojem će APN objavljivati javne pozive za subvencije.

Izmjenama je regulirano i da će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita. Također je regulirano i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.