Nakon prvog, neuspjelog pokušaja, čini se da je na pomolu prva privatizacija u 2021. U oba slučaja radi se o kutinskom De-Fos-u, tvrtki-kćeri Petrokemije, čije je izdvajanje i prijenos na državu prije nekoliko godina bilo uvjet današnjih vlasnika za realizaciju privatizacije tog proizvođača mineralnih gnojiva.

Drugi pokušaj

Na ponovljeni natječaj za De-Fos Centru za restrukturiranje i prodaju prošli tjedan pristigle su dvije ponude, a kako nam je potvrđeno u CERP-u, obje su pravovaljane, odnosno ispunjavaju osnovne uvjete. O komu je riječ zasad ne otkrivaju.

“Detalje ponuda ne možemo iznositi jer je postupak izrade izvješća o provedenom postupku u tijeku te bi u narednim danima trebao biti predočen Upravnom vijeću CERP-a”, kažu u CERP-u.

Svoja dva udjela, nominalno vrijedna 5,3 milijuna kuna, koji čine 100% temeljnog kapitala De-Fos-a CERP je u drugom krugu prodaje ponudio uz simboličnu cijenu od 1 kune, ali uz uvjet osiguranja nastavka poslovanja najmanje dvije godine.

Ono podrazumijeva uplatu 7 milijuna kuna u temeljni kapital i to u roku od 30 dana od zaključenja ugovora. Iznos bi nakon dokapitalizacije trebao biti strogo namjenski korišten, za financiranje redovitog poslovanja, a ono podrazumijeva sanaciju deponija otpada iz Petrokemijine proizvodnje zaostao iz doba prije privatizacije tvrtke.

Kako bi se osigurala kontrola ispunjavanja obveza, kupac nakon preuzimanja tvrtke u Nadzorom odboru jedno mjesto mora dati predstavniku države.

Neslužbeno doznajemo da je jedan od dvojice ponuđača bio zainteresiran u prvom krugu, u kojemu je početna cijena bila 2 mil. kuna, ali je uvjet bio prilaganje bankovnog jamstva od 7 mil. kuna, no tada je ponuđač imao svoje uvjete, zbog kojih ponuda nije bila prihvaćena.

Sada, po svemu sudeći, pristaje na nove uvjete, ali ima konkurenciju i to, kako se čuje, s ponuđenom cijenom za otkup udjela je u prednosti. Oba su zainteresirana ponuđača, neslužbeno doznajemo, domaće tvrtke.

Negodovanja ‘lokalaca’

U jeku ovog privatizacijskog postupka pojavile su se i negodovanja s lokalne razine zbog davanja u privatizaciju tvrtke koja treba zbrinuti otpad s ogromnog deponija, koji se prostire na površini od oko 160 hektara, a zabrinutost oko njegovog zbrinjavanja i opasnosti za okoliš zbog moguće radioaktivnosti godinama unosi strah među stanovništvom.

Ugovorom s PPD-om i Inom o preuzimanju Petrokemije država je uz ostalo preuzela De-Fos uz obvezu da će zbrinjavanje fosfogipsa provesti u roku od pet godina. Tvrtka De-Fos zadužena za taj zadatak sa svojih 12 zaposlenika skrbi o deponiju, no sanacija još čeka, iako je polovica vremena za izvršenje posla protekla.

O velikom poslu sanacije se ne govori, no riječ je o skupom zahvatu, što najbolje potvrđuje činjenica da PPD i Ina nisu željeli preuzeti taj teret. U vrijeme privatizacije Petrokemije govorilo se kako sanacija deponija košta između 200 i 500 milijuna kuna.

Što je interes privatnika za preuzimanje te tvrtke? Po svemu sudeći računaju da će se moći osloniti na EU fondove, no u ovom trenutku o poslovnim planovima koje sadrže ponude pristigle u CERP još nema informacija.

Država, pak, dokazano taj posao ne odrađuje, već samo pokriva održavanje De-Fos-a na životu, pa je i u tijeku privatizacijskog postupka uskočila s novom pozajmicom od 1,5 milijuna kuna, kojom osigurava isplatu plaća.

S dvije ponude malo se lakše diše, no, ne rezultira li ovaj postupak sretnim završetkom, za sanaciju vrijednu stotine milijuna kuna, koju se više ne može odgađati, ponovno će biti zadužena država.

Rasplet bi, prema najavama iz CERP-a, trebao biti poznat već ovaj tjedan, nakon sjednice Upravnog vijeća, na kojoj će biti odabran najbolji ponuđač, s time da će se postupak privatizacije smatrati uspjelim tek nakon što odabrani kupac ispuni uvjet, te unutar 30 dana unese 7 milijuna kuna u temeljni kapital De-Fos-a.