Ministar financija Boris Lalovac posljednjih je dana u svojevrsnom roadshowu povodom novosti u poreznom sustavu koje će se ugraditi u skori rebalans ovogodišnjeg i plan proračuna za iduću godinu.
Razumljivo, mnogo više i on ističe povećanja plaća kojima će rezultirati viša neoporeziva osnovica i pomicanje praga najviše stope poreza na dohodak, nego očekivane učinke uvođenja 12-postotnog poreza na kamate na štednju. Činjenica je da će se oporezivanjem kamata uzeti građanima manje nego što bi trebali dobiti rasterećenjem plaća, no činjenica je i da će efekt oporezivanja kamata na kraju biti osjetno veći nego da se ostalo pri ideji oporezivanja kamata uz izuzeće tzv. štićenog dohotka i definiranje praga prihoda od kamata (12.000 kuna).
200mil.
kuna u proračun bi uz trenutne kamatne stope dalo oporezivanje uz 'štićeni dohodak'
Odustajanjem od izuzeća država će u konačnici ubrati više nego dvostruko više poreza. Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a o prosječnim kamatnim stopama i stanju pojedinih vrsta depozita sektora stanovništva (za svibanj), građanima bi prema trenutnim uvjetima pripalo nepunih četiri milijarde kuna kamata. Uz stopu oporezivanja od 12 posto proizlazi da bi na to platili oko 470 milijuna kuna poreza, a nastavi li se trend lagana pada kamatnih stopa na kraju godine porezna bi računica mogla dati oko 450 milijuna kuna poreza. Da je Vlada ostala pri prvotnom planu i novim porezom zahvatila samo deponente s više od 12.000 kuna prihoda od kamata, od tog bi poreza danas ubrala tek nešto više od 200 milijuna kuna.
To je čak stotinjak milijuna kuna manje od efekta kojim je Vlada baratala u prvim najavama oporezivanja kamata. Djelomično je razlika objašnjiva činjenicom da su u međuvremenu prosječne kamate na depozite pale. Procjenjuje se da bi uz današnje kamatne stope u slučaju neoporezivanja kamatnih prihoda ispod 12.000 kuna godišnje, oporezivanjem bilo zahvaćeno približno 1,7 milijardi kuna kamata.Kamate će se ubuduće vjerojatno oporezivati na način sličan onome kod dividendi; banke će prilikom pripisa kamata ustezati iznos poreza. Imajući u vidu troškove oporezivanja i angažman porezne administracije, evidentno je da je Vlada odustajanjem od izuzeća na dvostrukom dobitku: više novca proračunu i manji trošak oporezivanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Mislim da naši idioti trebaju obnoviti svoja znanja. Ma kakva zarada od kamate??? Pa kamata ne pokriva ni gubitak po osnovi godišnje inflacije. Novac u FININ trezor. Boljke platit FINI nego pomagat nesposobnu vladu koja NEZNA NIŠTA STVORITI već samo cijedi iscijeđeni limun. Da imaju imalo poštenja ili obraza već davno bi dali ostavke. NIKAD ovako nesposobne vlasti.
Zabrinuti bankari…..zabrinuti vlasnici malih banaka, Uprave osiguranja…
zabrinuti mali fondovi….društva u kojima štede dioničari……..?
– napokon nešto pametno i od ove vlade.
– ovo će sigurno pohvaliti i gospon Josipović.
– ovim porezom vlada će uzeti lovu samo onima koji imaju.
– a ta lova da im treba ne bi sigurno završila na bankarskoj štednji.
– evo tu imamo sutuaciju država kojoj treba lova i štediše kojima ta lova nije neophodno potrebna.
– da je ova vlada samo malo pametnija morala je startati s porezom od minimalno 5% love s računa uzeti odmah, jer tu do sada nije bilo poreza.
– a ta stopa od 12% je stvarno minimalna, po nekim mojim računicama taj porez na štednju bi trebao biti minimalno 25% isto kao o PDV, s tim da bi taj PDV trebalo odmah podići na 30% jer je to jako važan porez za ovu državu a građani slabije troše, oni štede.
– e sada ako bi podigli poreze na štednju i PDV tu bi država svakako bila na dobitku.
– I love this game.
Pozdrav !
Postotak od 12% i to bez izuzeća određenog iznosa prije oporezivanja zasigurno nije najniža porezna stopa u Europi kad govorimo o ovoj vrsti poreza. Tko to tvrdi ili nije provjerio podatke ili svjesno laže. Kao prvo, porezne promjene unutar jedne godine su amaterski čin i toga nigdje nema osim na ovom području. Dizanje poreza i cijena je bilo pogrešno. 3 godine se živjelo samo na tome a sve ostalo se nije taknulo, ponajprije zato jer pojma nemaju. Što se pak tiče ovog poreza na kamate. Neviđeno je to da se prije oporezivanje nema pravo na neko veće izuzeće, 12.000 kn je “kikiriki”. Ispod crte će država više prihodovati od poreza. Učinak privremene olakšice poreza na dohodak će novim, slijedećim uvođenjem novih poreza biti potpuno neutraliziran to jest nadmašen, tako da će ispod crte ljudi plaćati više nego dosada a ovo dosad je bila najobičnija porezna presija, u zemlji gdje su porezi nevjerojatno brojni i visoki, gdje su cijene nevjerojatno visoke i u kojoj privreda liči na gospodarski pokus svježih prvašića u školi.
Uključite se u raspravu