Unatoč najavama iz Vlade da će to učiniti do kraja veljače, Hrvatska još nije podnijela zahtjev Europskoj komisiji za isplatu prve tranše od 700 milijuna eura predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.

Zahtjev bi trebao biti predan u nekoliko idućih tjedana kad se ispoliraju još poneki tehnički detalji, no u prvom setu mjerila nema većih primjedbi, doznajemo iz upućenih izvora.

Glavni preduvjet prvom zahtjevu, dokument da članica uopće može zatražiti prvu isplatu, Nacionalni operativni aranžman potpisan je početkom veljače. U suštini, riječ je o pratećem tehničkom dokumentu kojim se detaljno razrađuju ključne etape, vremenski hodogram i vrijednosti pojedinih planiranih mjera.

U prvom prolaznom vremenu Hrvatska se obvezala odraditi set od 31 reformske mjere i 3 investicije o čijoj uspješnoj implementaciji ovisi svaka iduća injekcija u proračun, nakon prošlogodišnjeg avansa.

Predujam od 818 milijuna eura, odnosno 13 posto odobrenog plana jedina je bezuvjetna isplata, a Hrvatska ju je dobila krajem rujna 2021. Kada podnese zahtjev, Komisija bi novac trebala isplatiti u naredna četiri mjeseca.

Transparentnost je imperativ
Upućeni u proces bliski Europskoj komisiji kažu da će se u narednih nekoliko tjedana još peglati detalji, no da većih zamjerki nema. Na pitanje, međutim, znači li da su zadovoljni prezentiranim ograđuju se da ne bi išli – tako daleko. Među detaljima na kojima je Europska komisija inzistirala je prilagodba IT sustava.

Njegova baza jest postojeća platforma EU fondovi, no iz Bruxellesa se tražila bitno viša razina transparentnosti. Primjerice, da se u sustavu može doći do imena krajnjeg korisnika novca kako bi se na vrijeme spriječili potencijalni sukobi interesa.

Rješenja u tom smjeru od krucijalnog su interesa za hrvatsku javnost budući da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 47,5 milijardi kuna i relativno je najveći u europskim okvirima.

Pitanje (ne)transparentnog trošenja novca bit će izazovno za sve članice, uvjeravaju iz Komisije, a ne samo za Hrvatsku koja je na dnu Europe prema korupcijskim pokazateljima i slabo funkcionalnim institucijama. Naši sugovornici ističu da to nije pitanje na kojem inzistira samo Europska komisija već da je i u fokusu Europskog parlamenta.

Redovite konzultacije na relaciji Zagreb-Bruxelles o planu oporavka i otpornosti koji bi trebao donijeti suštinske reforme već na dnevnom redu imaju i teške teme (a koje tek kasnije dolaze na raspored), poput preslagivanja zdravstvenog sustava i veće efikasnosti pravosuđa.

Neki detalji zdravstvene reforme, konkretno funkcionalno spajanje bolnica i premještanje ingerencije nad njima na nacionalnu razinu, već su rezultirali snažnim otporima na lokalnim razinama.

Signali iz Bruxellesa jasno daju do znanja da je to pitanje na kojem će se inzistirati uz argumentaciju da nema alternative poboljšanju pristupa i efikasnosti zdravstvene skrbi, snižavanja lista čekanja, ali i rezanja troškova poput objedinjavanja (danas disperziranog) procesa javne nabave.

Isto vrijedi i za integraciju lokalnih vodovodnih tvrtki; reforma vodokomunalnog sustava predviđa rezanje njihovog broja s 200 na njih 43. I ta je ideja izazvala bijes lokalnih čelnika, no o njoj ovisi više od 5 milijardi kuna investicija.

Amortizacija šokova
Naposljetku, invazija Rusije na Ukrajinu, prije desetak dana tek geopolitička nestabilnost, otvorilo je pitanja hoće li Komisija popustiti i dati članicama manevarskog prostora da dio novca preusmjere na ublažavanje posrednih šteta od rata.

Odgovor na to pitanje, barem u ovom trenutku, je negativan. Nacionalni planovi zacrtani su na potrebnim reformama za jačanje otpornosti ekonomija prema specifičnim preporukama za svaku članicu u okviru Europskog semestra.

Reformiranje ekonomije u dugom roku donijet će podebljavanje mogućnosti amortizacija šokova, uključujući i u području energetike, rezoniraju u sjedištu Unije. U međuvremenu, Komisija bi idućeg tjedna trebala izaći s novim setom mjera usmjerenih na ublažavanje energetskog šoka.