Zagrebački ugostitelji opterećeni su visokim troškovima poslovanja, najamnina i nedostatkom radnika te su u srijedu sa svog foruma uputili zahtjeve Vladi i Gradu Zagrebu za poboljšanje statusa i poslovanja, uz ostalo i za smanjene poreznog opterećenja te uvođenje stope PDV-a od 13 posto za sve u ugostiteljstvu.

Tradicionalni Forum zagrebačkih ugostitelja u organizaciji Udruženja ugostitelja Zagreba u hotelu Esplanade okupio je više od 150 sudionika, ugostitelja i predstavnika raznih institucija, državnih i gradskih vlasti, a otvorio ga je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović naglasivši važnost ugostiteljstva za ukupno gospodarstvo jer zapošljava više od 120 tisuća ljudi.

“Ugostitelji nemaju pravo na loš dan, zbog gostiju uvijek moraju biti nasmiješeni, a nadam se da se nećete naljutiti kada kažem da tu vidim neku sličnost s političarima, jer ni mi nemamo pravo na loš dan”, kazao je okupljenim ugostiteljima Filipović, dodajući da je Vlada pomagala i pomaže ugostiteljima i s posljednjim paketom mjera pomoći da se “zadrže u subvencioniranoj cijeni struje”.

Neoporezive napojnice

To će nastaviti sve dok bude potrebno, a i kroz druge mjere tj. ograničavanje cijena grupe proizvoda omogućujemo ljudima i da više potroše u ugostiteljstvu, kazao je ministar.

Na pitanje oko PDV-a i smanjenja stope za sve u ugostiteljstvu na 13 posto, rekao je da to ipak treba pitati ministra financija, ali i da nikada ne škodi dijalog.

Komentirao je i cijene ugostitelja, na koje se mnogi žale da su previsoke, dodajući da sada imamo najnižu stopu inflacije od lani, da Vlada dobro radi, a da su ugostitelji koji su početno poskupljivali, sada kao i trgovci “dio trenutnog trenda pada cijena”.

Na pitanje o napojnicama i kako to riješiti s kartičnim plaćanjem, kazao je da je Vlada i to krenula rješavati kao dio za bolji okvir poslovanje pa će do 3.360 eura godišnje s kartica moći neoporezivo primiti/isplatiti, što je, po njemu, još jedan poticaj za djelatnost i za privući nove ljude.

Problem visokog najma parkirnih mjesta za terase

To jako bitnim smatra i predsjednik Udruženja zagrebačkih ugostitelja Franz Letica, jer, kaže, za to su se izborili, a zadovoljni su i što imaju subvencioniranu cijenu energenata jer bi bez toga mnogi ugostiteljski objekti morali zatvoriti vrata.

Ipak, ni on, a ni drugi nisu zadovoljni što im je Grad Zagreb ove godine za 450 posto povećao najamninu prostora za terase na parkirnim mjestima, ali to im se neće, po riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića, smanjivati nego će iduće godine takvo jedno mjesto plaćati u razini od oko 4.000 kuna mjesečno koliko takva rezervirana mjesta plaćaju i druge pravne osobe.

“Nije isto plaćati parking kao stanari i građani ili kao ugostitelji, jer građani nemaju rezervirano mjesto nego ga traže po gradu. Do ove godine su to ugostitelji plaćali mjesečno oko 400 kuna u prvoj zoni parkinga kao i građani, a kako se samo u zadnje dvije godine broj zahtjeva za tim mjestima od ugostitelja utrostručio nema logike da to plaćaju deset puta manje”, objasnio je gradonačelnik. Dodao je da sada slijedom toga imaju više zahtjeva za terase na parkirnim mjestima za doba lijepog vremena, a manje za zimu kada se to oslobađa za građane.

Tomašević je kazao i da je četiri petine ugostiteljskih terasa u Zagrebu na javnim površinama, od čega jedna petina na parkirnim mjestima, za koje su se jedino i povećavale cijene, dok za sve ostale nisu, koliko zna, od 2009., osim što je za terase veće od 50 metara četvornih davan popust po kvadratu.

Još ne vraćaju porez na potrošnju

Rekao je i da slijedom porezne reforme u Zagrebu nitko neće imati ni manje ni iste nego čak i nešto veće plaće, te da je i sada prosječna zagrebačka plaća d 1.310 eura neto najveća u državi, kao i da Grad daje veliki doprinos ugostiteljima jer im je usred pandemije smanjio pa i ukinuo porez na potrošnju.

“Još nećemo vratiti taj porez, vidjet ćemo što će biti s tim u dijalogu sa strukom, ali od toga da je taj porez bio tri posto, pa smo ga smanjili u pandemiji na dva posto da bismo ga onda i ukinuli, mislim da svi imaju koristi. Voljeli bismo i da svi kojima imaju zakup gradskog prostora u njima i ostanu ili ih i otkupe, ali tu je pitanje ići li s time na natječaj ili direktnu prodaju. Za to smo isto otvoreni za razgovore, kao i za druge prazne prostore, koje bi rado vidjeli da ‘ožive’ iako ih je sve manje u gradskom a više u državnom vlasništvu”, istaknuo je Tomašević vezano za podatak o više od 130 praznih uličnih prostora u centru grada i kako ih oživjeti.

Za razgovore s ugostiteljima su, dodao je, spremni i oko odvoza smeća i gospodarenja otpadom, posebice u centru grada, a to su tražili i ugostitelji jer ih se kažnjava zbog nepravilnog odlaganja.

Strani radnici moraju naučiti hrvatski jezik – u 2024. za to vaučeri

Nedostatak radne snage za ugostitelje je iz godine u godinu sve veći problem, koji ne rješava ni uvoz stranih radnike, jer ili nemaju kvalifikaciju i ne znaju hrvatski jezik, a neki ugostitelji ne znaju engleski pa je to svima problem, na što je na Forumu rečeno da bi se od početak iduće godine uvodili vaučeri za učenje hrvatskog jezika.

Tomašević je oko toga kazao da će do kraja ove godine na gradsku skupštinu izaći s planom za integraciju starih radnika u Zagrebu, za koje je rekao i da je porast njihovog broja ogroman, i veći nego što se misli, i da će oko toga trebati nove i nacionalne i lokalne politike.

To je osjetljivo pitanje i ne bi sada o detaljima, ali važno je da će država pomoći”, dodao je gradonačelnik, s čime se složio i ravnatelj uprave za investicije u Ministarstvu turizma i sporta Robert Pende dodavši da je ta integracija nužnost.

“Bili bismo sretni da se trend rasta uvoza radnika lagano zaustavi i da domaćih radnika imamo više. Do tada moramo misliti i na strance i učiniti da mogu raditi normalno, a to znači i naučiti hrvatski i da se asimiliraju u društvo, pogotovo ako duže vrijeme ostaju”, poručio je Pende.

Državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš naglasio je da je ove godine od ukupno nešto više od 130 tisuća ‘uvezenih’ stranih radnika najviše ili oko 50 tisuća bilo za građevinu, dok je ugostiteljstvo na drugom mjestu s njih nešto više od 30 tisuća.