Zagrebački Filozofski fakultet pokreće novi studij – Rodni studiji, koji bi, daju li nadležna tijela “zeleno svjetlo”, od 2025./2026. godišnje trebao upisivati 20 studenata, kojima će tri obavezna kolegija biti Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija.

Nakon što je program rodnih studija prošao na Vijeću fakulteta, potom kroz složen proces vrednovanja na Sveučilištu u Zagrebu, što uključuje i recenzentski postupak (2 inozemna i 1 domaći recenzent), te na Vijeću društveno-humanističkoga područja i Senatu Sveučilišta u Zagrebu, još predstoji konačna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kako bismo službeno zaokružili proces akreditacije programa i mogli započeti pripreme za upis na novi studijski program, ističu s FFZG-a.

Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Dolores Grmača ističe da je program Rodnih studija vrlo raznolik i bogat, bilo na sadržajnoj ili disciplinarnoj razini. 

Uz 28 izbornih kolegija i seminara – od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize, studentice i studenti upisivat će i tri obavezna kolegija: Feministička teorija (u 1. semestru), Rodna povijest (u 2. semestru) i Feministička metodologija (u 3. semestru).

Ti obavezni kolegiji ujedno čine i programsku okosnicu studija, a nakon toga se u 4. semestru piše diplomski rad. Također, neki od seminara izvodit će se i na stranim jezicima, npr. na engleskom i talijanskom, kazala je Grmača.

Na godišnjoj razini namjeravaju upisivati 20 studenata, premda će predavanja i seminare moći slušati i do 30 studenata.

Program će izvoditi nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, budući da fakultet, napominje, ima iznimne kadrovske kapacitete i brojne stručnjakinje i stručnjake iz područja rodnih studija, a riječ je o njih tridesetak sa gotovo svih odsjeka tog fakulteta. 

Program je namijenjen svima koji su završili prijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prijediplomski studij iz područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prijediplomski studij iz područja društvenih i humanističkih znanosti ostalih sveučilišta u Hrvatskoj te zemalja Europske unije i regije.

Moći će raditi u području ljudskih prava 

Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama te organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, svakako u znanosti i obrazovanju.

“Premda se diplomanti rodnih studija tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru, njihovo specifično znanje i vještine čine ih sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost (npr. chief diversity officer, gender equality officer i sl.)”, kaže Grmača.

Rodni studiji pojavljuju se na svjetskim sveučilištima (u prvom redu zapadnih zemalja) još od 90-ih godina prošloga stoljeća. U Hrvatskoj, kažu s Filozofskog, trenutno ne postoji nijedan cjeloviti studijski program rodnih studija, dok na sveučilištima u Europskoj uniji postoji niz istaknutih programa koji se najčešće izvode na diplomskoj razini (MA) u trajanju od jedne ili dvije godine. Taj je nedostatak jedan od važnijih motiva za pokretanjem rodnih studija u Hrvatskoj.

“Imajući u vidu prisutnu rodnu neravnopravnost (ekonomsku, socijalnu, političku), historijsko zaobilaženje ili prešućivanje autorica i teoretičarki u postojećim obrazovnim kurikulima, normalizaciju seksizma u učionicama i u literaturi, kao i stalne prijetnje za ukidanjem izborenih ženskih prava, rodni studiji postaju vrlo važni u prepoznavanju, analiziranju, istraživanju i korigiranju rodne nejednakosti”, naglašava Grmača.

Dodala je i da se potreba za ovim studijem javila u Hrvatskoj još 2000-ih, kada se bilježe i inicijalni pokušaji institucionalizacije studija. Međutim, tek u proljeće 2018. godine grupa od desetak profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu aktivirala se oko ideje pokretanja Rodnih studija i tada počela ozbiljnije koncipirati program.

Ministarstvo: Inicijalna akreditacija studija pokreće se podnošenjem zahtjeva Agenciji za znanost i visoko obrazovanje

Na Hinin upit MZOM-u kada bi odluka o Rodnim studijima trebala biti donesena, odgovorili su da je na temelju odredbi Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti u slučaju uvođenja novog studija visoko učilište obvezno pokrenuti postupak inicijalne akreditacije studija.

Inicijalna akreditacija studija pokreće se podnošenjem zahtjeva za izdavanje dopusnice za izvođenje studija Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, na obrascu i u skladu s uputama koje utvrđuje Agencija.

Po provedenom postupku inicijalne akreditacije, Agencija bi, ako su ispunjeni svi uvjeti, mogla donijeti rješenje o zahtjevu za izdavanje dopusnice. Tek nakon na taj način provedenog postupka može se pokrenuti izdavanje dopusnice i izvođenje spomenutog studija, pojašnjavaju u MZOM-u.

O navedenom postupku u skladu s odredbama navedenih zakona i potrebi pokretanja postupka inicijalne akreditacije za predmetni studij, Ministarstvo je izvijestilo Sveučilište u Zagrebu.