Gradonačelnici 50 svjetskih gradova netom prije Olimpijade usvojili su Parišku deklaraciju. Dokument sadrži prijedlog klimatskih aktivnosti koje su društveno pravedne te prepoznaju gradove kao ključne partnere u provedbi zelene tranzicije.
Deklaracija ističe da klimatske politike moraju pomoći u suzbijanju inflacije i jamčiti zdravlje, pristupačno stanovanje i ekonomsku sigurnost za sve. Deklaraciju je usvojio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s kojim smo popričali o mjerama koje će poduzeti, utjecaju klimatskih promjena na društvo, financiranju tranzicije i uključivanju građana u te procese.
Koji su konkretni koraci koje Grad Zagreb planira poduzeti kako bi implementirao društveno pravedne klimatske mjere iz deklaracije?
Pristup provedbi društveno pravedne energetske tranzicije i prilagodbe na učinke klimatskih promjena mora nužno biti sustavan. Grad Zagreb već je započeo s institucionalizacijom integracije društvene pravednost u procese planiranja, najznačajniji je svakako proces participativnog prostornog planiranja. Građanima će se omogućiti aktivno sudjelovanje u donošenju odluka koje će na njih direktno utjecati.
To će se postići kroz procese javnih konzultacija i radionica koje će uključivati širok spektar društvenih skupina, posebno onih iz ranjivih ili marginaliziranih zajednica. Ovaj pristup osigurava da procesi koje je nužno poduzeti u procesima energetske tranzicije i prilagodbe na učinke klimatskih promjena ne ugroze interese ranjivih skupina i da se njihove potrebe i prijedlozi adekvatno adresiraju.
Osim edukacije građana, Grad će ulagati i u edukaciju zaposlenika kako bi razumjeli principe društvene pravednosti i njihov značaj u kontekstu klimatske tranzicije.
Za budućnost se, s obzirom da su toplinski valovi uz ekstremne vremenske događaje, najveća prijetnja promjene klime u Gradu Zagrebu, razmatra uvođenje centara za hlađenje tijekom toplinskih valova i osiguranje sigurnosti zdravstvenih ustanova u slučaju nestanka struje.
Učinkovit i pristupačan javni prijevoz jedan je od ključnih elemenata pravedne tranzicije, a njegova široka dostupnost i pristupačnost jedan od glavnih čimbenika te iste tranzicije. Grad Zagreb već niz godina subvencionira prijevoz ranjivim skupinama društva, a osobe starije od 65 godina odnedavno imaju pravo na besplatan prijevoz, odnosno besplatnu godišnju kartu ZET-a. Također, sve osobe koje imaju prebivalište ili boravište u Gradu Zagrebu imaju pravo na besplatan prijevoz žičarom Sljeme. Učinkovit i klimatski neutralan prijevoz je jednostavno nužan i zato je jedan od strateških projekata gradske uprave dekarbonizacija flote, povećanje opsega prometovanja i povećanje efikasnosti (brzine) usluge.
Grad Zagreb usvojio je standard koji propisuje da se za svu novogradnju i rekonstrukciju infrastrukture (samim time i stambene) provodi proces tzv. klimatskog potvrđivanja. To je proces koji osigurava da sve intervencije koje se rade (bilo to novogradnja ili rekonstrukcija) budu otporne na očekivane učinke klimatskih promjena. To je nad-standard na razini RH, ali i dobrog dijela EU-a.
Kako će klimatske politike pomoći u smanjenju društvenih nejednakosti u Zagrebu? Možete li dati primjere konkretnih inicijativa ili programa?
Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice, a njihovi učinci najviše pogađaju ranjive skupine društva. Klimatske politike u Zagrebu značajno doprinose smanjenju društvenih nejednakosti kroz niz strateških mjera. Ulaganja u infrastrukturu otpornu na klimatske promjene smanjuju rizik od katastrofa koje najviše pogađaju društveno ugrožene zajednice, a Grad osigurava da se klimatski rizici adresiraju u svim projektima.
Primjerice, svi projekti energetske obnove zgrada koje Grad Zagreb provodi sadrže konkretne mjere odnosno građevinske radove i sustave koji osiguravaju da su takve zgrade otpornije na negativne učinke klimatskih promjena. S druge strane, poboljšanje pristupačnog i ekološki prihvatljivog javnog prijevoza osigurava održivu mobilnost za sve građane. Konkretno, u narednih godinu dana na ime nabave električnih i autobusa na vodikov pogon i izgradnju prateće infrastrukture Grad Zagreb će uložiti oko 75 milijuna eura uz značajno sufinanciranje iz Strukturnih fondova Europske unije.
Pored toga, klimatske politike u značajnoj mjeri potiču razvoj zelenih industrija i stvaranje novih radnih mjesta, omogućuju ekonomsku stabilnost za radnike iz sektora industrije koji su u negativnom trendu. Kvaliteta zraka, poboljšana smanjenjem emisija, smanjuje zdravstvene nejednakosti, dok edukativne kampanje i programi podižu svijest o važnosti društvene pravednosti u klimatskim akcijama.
Grad Zagreb je također, s ciljem pozitivnog utjecaja na smanjenje društvenih nejednakosti, 2023. godine usvojio Program energetskog siromaštva za razdoblje do 2030. godine. Ovaj program bazira se na provedbi klimatskih mjera upravo kod najranjivijih skupina građana čime im se želi osigurati da i oni budu ravnopravni sudionici energetske tranzicije, odnosno da imaju izravne koristi od provedbe klimatskih politika.
Programom suzbijanja energetskog siromaštva mjere poput energetske obnove zgrada, zamjene kućanskih uređaja novim učinkovitijima te primjena sunčanih elektrana, dizalica topline i drugih obnovljivih izvora energije omogućavaju ranjivim skupinama da ugodnije i kvalitetnije žive, te da pritom imaju smanjene izdatke za energije ili čak dodatne izvore prihoda. Također, Grad Zagreb aktivno promovira sudjelovanje građana u ovim inicijativama putem energetskih zajednica i zadruga, omogućavajući građanima da postanu investitori i korisnici obnovljivih izvora energije.
Kako planirate osigurati financijska sredstva za provedbu zelene tranzicije u Zagrebu, i koji će sektori biti prioritetni?
Grad Zagreb je u proteklim godinama pokrenuo i proveo niz projekata usmjerenih na povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije kao što su energetska obnova zgrada javne namjene te sustava javne rasvjete, ugradnja sunčanih elektrana i slično. Financiranje ovih projekata provedeno je korištenjem vlastitih sredstava Grada te bespovratnih sredstava iz različitih europskih fondova, u prvom redu putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, ali i drugih financijskih mehanizama, primjerice Norveškog financijskog mehanizma.
Daljnje financiranje zelene tranzicije osigurat će se nastavkom korištenja svih dostupnih izvora – vlastitih sredstava i bespovratnih sredstava EU, ali i povoljnih izvora kreditiranja. Grad Zagreb je u srpnju 2024. potpisao ugovor o okvirnom kreditu s Europskom investicijskom bankom (EIB) vrijedan 207 milijuna eura. Ovaj kredit namijenjen je sufinanciranju ključnih infrastrukturnih projekata, uključujući zelenu tranziciju, energetsku učinkovitost i digitalizaciju.
Sredstva će se koristiti za projekte poput izgradnje novih vrtića i škola, modernizacije tramvajske mreže, energetske obnove zgrada, postavljanja fotonaponskih sustava, te revitalizacije društveno-kulturnih prostora poput Paromlina. Zajam također omogućuje Gradu Zagrebu bržu apsorpciju sredstava iz EU fondova, jer omogućava financiranje vlastitog udjela u EU projektima. Osim toga, Grad Zagreb planira koristiti zelene obveznice kao važan alat za financiranje energetske tranzicije, s ciljem da se potaknu zelene investicije u gradu.
Zagrebački Holding već je izdao prve zelene obveznice u iznosu od 305 milijuna eura, koje su prvenstveno namijenjene financiranju projekata usmjerenih na povećanje energetske učinkovitosti i održivost. To su prve zelene obveznice povezane s javnim sektorom u Hrvatskoj, ali i u jugoistočnoj Europi. Ciljevi uključuju povećanje udjela obnovljive energije i smanjenje količine otpada, što odražava gradski fokus na zelenu tranziciju i dugoročnu održivost.
Kako planirate surađivati s industrijama koje najviše zagađuju kako bi preuzele odgovornost za troškove klimatske tranzicije?
Gradovi u Republici Hrvatskoj nemaju puno manevarskog prostora u sustavu koji regulira emisije iz najvećeg dijela industrije, a u Gradu Zagrebu realno više ni nema velikih zagađivača. To naravno ne znači da mi taj problem ne adresiramo i poduzimamo korake koji jesu u našoj domeni djelovanja i da ne surađujemo s industrijom. Jedan od ključnih pristupa je uvođenje regulativa koje zahtijevaju smanjenje ugljičnog otiska ili postizanje određenih ciljeva održivosti kroz prostorne planove.
Primjerice, Grad Zagreb je u proteklih nekoliko godina donio niz urbanističkih planova uređenja pojedinih gradskih blokova koji daju prednost korištenju centraliziranog toplinskog sustava, kao rješenja za budućnost za potrebe grijanja i pripreme potrošne tople vode. U isto vrijeme aktivno sudjelujemo s HEP Toplinarstvom, kao tvrtkom koja upravlja centralnim toplinskim sustavom, kako bi s vremenom u potpunosti dekarbonizirala proizvodnju toplinske energije. To je izvrstan primjer suradnje s industrijom na sustavan način.
Tranzicija u klimatski neutralno i otporno društvo zahtijevat će značajnu količinu inovacija. Na području Grada Zagreba posluje veliki broj inovativnih tvrtki i start-upova koji su izvor inovacija i u suradnji s njima i sveučilištem grad olakšava prijenos tehnologije i znanja. Ova suradnja pomaže industrijama da učinkovitije i uz niže troškove usvoje najnovije energetski učinkovite tehnologije ili održive prakse. Politička i regulatorna sigurnost je iznimno bitna za ovaj aspekt, a to osiguravamo zelenim GUP-om i dugoročnim planovima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu na klimatske promjene koji daju jasan vremenski i prostorni okvir, a izrađeni su u dijalogu sa svim relevantnim dionicima, pa i industrijom.
Na koji način klimatske politike mogu pomoći u suzbijanju inflacije i osigurati ekonomsku sigurnost za građane Zagreba?
Ulaganjem u mjere koje se predviđaju klimatskim politikama osigurava se istovremeno prilagođavanje onim klimatskim promjenama koje se već dešavaju kao i suzbijanje daljnje pojavnosti novih klimatskih promjena. Te mjere u pravilu podrazumijevaju značajno investiranje u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i niz mjera kojima se osigurava veća neovisnost i otpornost na promjene cijena energije.
Ono što je svim tim mjerama zajedničko, ako se provode lokalno i na korist lokalne zajednice jest da one izravno mogu ublažiti učinak inflacije. Građani tako postaju aktivni sudionici energetske tranzicije i proizvođači energije, koji žive u energetski učinkovitim i pametnim domovima koji malo i optimalno troše. Time, osim što im se smanjuju izdatci za energiju i troškove stanovanja, građani imaju priliku za dodatne izvore zarade kroz energiju koju sami proizvode i stavljaju na tržište.
Možete li detaljnije objasniti kako će nove klimatske mjere poboljšati zdravlje građana i osigurati pristupačno stanovanje?
Provedba mjera energetske učinkovitosti i primjena obnovljivih izvora energije, osim što doprinose zaštiti klime, izravno doprinose stvaranju boljih uvjeta stanovanja. Primjenom mjera energetske učinkovitosti na vanjskoj ovojnici zgrada (energetska obnova) poboljšavaju se unutarnji uvjeti stanovanja, odnosno postiže se bolja temperaturna ugoda tako da je toplije zimi, a hladnije ljeti, uklanja se prisustvo plijesni i vlage koji su uobičajeni za toplinski neizolirane prostorije.
Time se dokazano pozitivno utječe na zdravlje građana kroz smanjenu izloženost riziku za pojavnost raznih respiratornih, kardiovaskularnih i drugih bolesti, povezanih s dugotrajnom izloženošću plijesni, vlazi i kontinuiranom strujanju hladnog zraka u donjim dijelovima prostora. Nadalje, provedbom mjera energetske učinkovitosti od energetske obnove do zamjene kućanskih uređaja i sustava grijanja te hlađenja učinkovitijima, posebice u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije smanjuje se financijsko opterećenje na građane kroz manje izdatke za režije. Osnova Pariške deklaracije je i klimatska pravednost, koja upravo predviđa i suzbijanje energetskog siromaštva te poboljšanje zdravlja građana uz osiguravanje pristupačnog stanovanja za ranjive skupine.
Koju ulogu vidite za Zagreb na globalnoj razini u borbi protiv klimatskih promjena, i kako grad može poslužiti kao primjer drugim gradovima?
Grad Zagreb nalazi se u dijelu Europe gdje se učinci klimatskih promjena najznačajnije manifestiraju, u Mediteranskom bazenu koji se zagrijava i do 20 posto brže od ostatka planeta. Javnosti je vjerojatno nepoznata činjenica da se klimatski razred grada Zagreba promijenio i da on sada ima klimu koja je sličnija mediteranskoj, a Medvednica ima klimu kakvu je nekada imao Zagreb.
Ta činjenica je zastrašujuća i uvelike trasira naš rad i mjere koje nužno moramo poduzeti kako bismo osigurali normalno funkcioniranje Grada, sada i u budućnosti jer projekcije klimatskih promjena daju naznaku da će uvjeti biti sve gori. To je dobrim dijelom i odgovor na pitanje o ulozi Grada Zagreba na globalnoj razini i kako grad može poslužiti kao primjer drugim gradovima. Kada govorimo o klimatskim promjenama, Grad Zagreb ostvario je značajne iskorake i brojni gradovi u regiji i na razini EU-a sada od nas uče. Kao primjer bih istaknuo integrirano energetsko i klimatsko planiranje koje u fokus prostornog planiranja dovodi upravo energetsku tranziciju i prilagodbu na klimatske promjene, što smo u dobroj mjeri implementirali u novi GUP.
Zagreb ima i energetski atlas, moćan digitalni alat za praćenje potrošnje energenata, koji trenutno kroz niz EU projekata podižemo na novu razinu kako bi adresirao i planiranje i praćenje mjera prilagodbe na klimatske promjene, prvenstveno zelene infrastrukture. Također, građanima smo putem Energetskog info centra Grada Zagreba na raspolaganje stavili alat koji automatizira proces dobivanja suglasnosti HEP-ODS-a za postavljanje sunčanih elektrana na obiteljske kuće i stambene zgrade.
Grad Zagreb sve je više na karti poželjnih partnera u inovativnim projektima koji se financiraju iz EU programa Obzor i LIFE baš zbog činjenice da je prepoznat kao pionir u inovacijama vezanim uz energetiku u klimu, a inovacije su ključ. Uloga Grada Zagreba u regiji i Republici Hrvatskoj je još značajnija. Inovativni pristupi i rješenja koja razvijemo u Zagrebu u suradnji s drugim gradovima se multipliciraju i na taj način pomažemo podizanju održivosti i otpornosti na učinke klimatskih promjena u regiji. Nije pretjerano reći da nema grada koji se ne suočava s izazovom klimatskih promjena. Zato je kako na europskoj, tako i na globalnoj razini važno snažno povezivanje gradova i razmjena primjera dobre prakse.
U tom smislu mreže gradova igraju ključnu ulogu, posebno mreže koje su posvećene klimatskim politikama i zaštiti okoliša u najširem smislu. Jedna od takvih mreža u koju je uključen Grad Zagreb je Globalni pakt gradonačelnika za klimu i energiju (Global Covenant of Mayors for Climate and Energy – GCoM) kao najveći globalni savez gradova s više od 11 500 gradova i lokalnih uprava. U tom smislu, Zagreb vidim kao urbano stjecište znanja, informacija i resursa za gradove u ovom dijelu Europe kada je riječ o suočavanju s klimatskim promjenama.
Na koji način planirate uključiti građane u proces odlučivanja i implementacije klimatskih politika?
Kreiranje javnih politika podrazumijeva uključenost šire zainteresirane javnosti te se primjenjuje u Gradu Zagrebu kroz uspostavu radnih skupina, suradnjom sa širokim spektrom dionika te javnim savjetovanjima, kao i raznim kampanjama.
Primjer takvog pristupa je i Energetski info centar Grada Zagreba putem kojeg građani i poduzetnici mogu dobiti podatke o sunčanom potencijalu vlastitog krova te o tome koliko bi bila ušteda i povrat investicije ukoliko postave sunčanu elektranu na krovove svojih kućanstava ili poslovnih prostora.
Također, u proces izrade svake javne politike uključuju se već prethodno spomenuti dionici, poput organizacija civilnog društva i udruga, predstavnika akademske zajednice i poduzetnika, te stručnjaka i ostalih ključnih aktera, ovisno o području kojim se specifična javna politika bavi. Građani su također izravno uključeni u procese provedbe klimatskih politika, jer se, u konačnici, značajan dio mjera upravo provodi u njihovim domovima te njima izravno na korist.
Kako se trenutne aktivnosti nadovezuju na prethodne inicijative u Zagrebu vezane uz klimatske promjene i održivi razvoj?
Razina investicija značajno se podignula tek u našem mandatu i do sada smo utrostručili kapacitet sunčanih elektrana, a do kraja mandata ćemo ga višestruko povećati. Zagreb kontinuirano sudjeluje i u relevantnim europskim inicijativama na ovom području. Uz stručnu potporu REGEA-e, naše energetsko-klimatske agencije, Zagreb je još 2008. pristupio Sporazumu gradonačelnika, najvećoj europskoj inicijativi koja aktivno uključuje jedinice lokalne i regionalne samouprave u borbu protiv klimatskih promjena.
Od ove godine, Zagreb je jedan od manje od 100 europskih gradova kojima je Europska komisija, temeljem pokazanih rezultata i prezentirane vizije, odobrila potpisivanje Climate City Contracta, ambiciozne i također dobrovoljne inicijative da postanemo klimatski neutralni grad do 2030. godine. Tako će biti i u budućnosti, zaštita klime i poticanje energije trebaju biti kontinuitet gradske politike i graditi se na političkom konsenzusu. Za to se jako zalažem.
