Kako bi doznali koliko vožnja može biti stresna, na stranici DiscoverCars istražili su koji bi mogli biti najstresniji gradovi u Europi za vožnju, i to na temelju podataka o otkucajima srca vozača.

Najstresniji gradovi za vožnju

Vozači su također snimali svoje putovanje kamerom na vjetrobranskom staklu kako bi pokazali u kojem su dijelu grada vozili. Rezultati su bili fascinantni, a Zagreb se pokazao kao najstresniji grad za vožnju, uz boku Beču.

Treba uzeti u obzir da gradovi koji su bili proučavani uključuju: Kopenhagen (Danska), Dublin (Irska), Reykjavik (Island), Stockholm (Švedska), Tallinn (Estonija), Beč (Austrija) i Zagreb (Hrvatska).

Uz mjerenje otkucaja srca, istraživači su koristili i informacije s internetskih platformi kao što je Reddit i foruma za putovanja, kako bi vidjeli što ljudi govore o uvjetima na cestama, parkiranju i kako je voziti u svakom od ovih gradova, prenosi N1.

Zagreb

Zagreb je ostvario najvišu ocjenu stresa od svih gradova koje smo uključili u drugi dio naše studije. Razlika između njihove prosječne brzine otkucaja srca u vožnji i prosječne brzine otkucaja srca u mirovanju bila je 25,5. Najviši broj otkucaja srca vozača tijekom vožnje bio je 115 otkucaja u minuti, u usporedbi to s najnižim otkucajima srca u mirovanju od 75 otkucaja u minuti. Svi podaci o broju otkucaja srca vozača bili su u normalnom rasponu, ali najveći broj otkucaja srca u mirovanju bio je 94 otkucaja u minuti, što je visoka vrijednost.

Vozači u Zagrebu kažu da prometna špica donosi zagušene ceste, a prometne gužve otežavaju putovanje gradom ujutro i kasno poslijepodne. Glavne prometnice poput Zagrebačke avenije s dva kolnika posebno su prometne. Mještani i posjetitelji također su komentirali poteškoće u pronalaženju mjesta za parkiranje u središtu grada.

Ipak, istraživači napominju da ako želite pobjeći iz grada i pronaći mir i tišinu, do Sljemena se možete odvesti za samo pola sata. Ljeti je ovo prekrasno mjesto za uživanje u pješačkim stazama kroz šumu – a zimi možete i skijati. Gledajući s vrha planine, možete vidjeti prekrasan pogled na krajolik i ne tako udaljene zagrebačke krovove.

Beč

S najvišom ocjenom stresa, glavni grad Austrije dijeli prvo mjesto sa Zagrebom, gdje je razlika između prosječnog otkucaja srca vozača u vožnji i mirovanja bila isto 25,5. Vozač u Beču imao je jedan od najviših otkucaja srca tijekom vožnje u studiji, dosežući 130 otkucaja u minuti.

Jedan aspekt vožnje automobilom u Beču koji bi mogao biti stresniji od vožnje na drugim mjestima mogu biti tramvaji, koji imaju prednost prolaska i gotovo uvijek imaju prednost pred ostalim vozilima. Uske ulice ovog povijesnog grada također nisu dizajnirane za automobile i mogle bi djelovati posebno alarmantno vozačima koji su navikli imati više prostora.

Dublin

Sljedeći je irski Dublin gdje je ocjena stresa bila 9,5. Dok je broj otkucaja srca vozača dosegao 130 otkucaja u minuti tijekom vožnje (isto kao kod našeg vozača u Beču), oni su također dosegli najveći broj otkucaja srca od svih naših vozača u mirovanju, od 126 otkucaja u minuti.

Neki kažu da je najgora stvar u vožnji u Dublinu biti u koloni. Vozači također ističu veliki broj cesta s jednim trakom, što bi mogao biti jedan od razloga za prometne gužve koje opisuju.

Kopenhagen

Danska prijestolnica je na četvrtom mjestu, s ocjenom stresa 7,5. Najbrži otkucaji srca vozača tijekom vožnje bili su 85 otkucaja u minuti, što je sporije od mnogih drugih rezultata. Njihov broj otkucaja srca nije toliko varirao kao kod mnogih drugih vozača i općenito je bio nizak i u uobičajenom rasponu.

Vozači kažu da je, poput mnogih drugih povijesnih europskih gradova, parking u središtu Kopenhagena teško pronaći – kao i da je prilično skup. Mnogi mještani radije parkiraju izvan središta grada, a zatim se ostatak puta voze javnim prijevozom.

Reykjavik

Glavni i najveći grad na Islandu je sljedeći najstresniji grad za vožnju, prema istraživanju. Broj otkucaja srca vozača dosegao je 97 otkucaja u minuti dok je vozio najviše, što je daleko niže od nekih drugih rezultata. Ocjena stresa za Reykjavik bila je 5,5. Svi rezultati otkucaja srca ovog vozača bili su u tipičnom rasponu, ali prilično niski, postajući malo viši tijekom vožnje, što ukazuje na blago povećani napor.

Vožnja na Islandu može varirati. Asfaltirane ceste u urbanim sredinama su vrlo dobro održavane, ali izvan gradova, naći ćete više neasfaltiranih makadamskih cesta – i ako se drugi vozači brzo kreću, mogli biste vidjeti da ste poprskani šljunkom. Ali u Reykjaviku su ceste prilično tihe čak i tijekom špice – iako još uvijek može biti teško pronaći parking u središtu grada.

Stockholm

Glavni grad Švedske zauzeo je šesto mjesto, s ocjenom 3,5, što ga čini drugim najmanje stresnim gradom za vožnju. Otkucaji srca našeg vozača dosegli su 121 otkucaja u minuti na najvišoj točki, znatno brže od njihovog najnižeg broja otkucaja srca tijekom vožnje koji je iznosio 60 otkucaja u minuti.

Stockholm se ne smatra stresnim mjestom za vožnju. No, jedan od razloga zašto bi vozačima navigacija švedskom prijestolnicom s vremena na vrijeme mogla biti malo stresna je to što je obilaznica Stockholma još uvijek u izgradnji. Ovaj sustav će uključivati ​​tunele do 100 m ispod razine tla i trebao bi ukloniti puno prometa s cesta – ali procjene pokazuju da će biti dovršen 2030.

Tallinn

Na posljednjem mjestu, na ljestvici najmanje stresnog grada za vožnju, nalazi se Tallinn, glavni grad Estonije. Naš vozač ovdje imao je vrlo malu razliku između otkucaja srca tijekom vožnje i odmora, tako da su podaci zapravo rezultirali ocjenom stresa -1. Jedan od razloga za to je što su, pored relativno sporog najvećeg broja otkucaja srca tijekom vožnje od 87 otkucaja u minuti, također imali malo veći broj otkucaja srca u mirovanju, koji je dosezao 95 otkucaja u minuti.

Vozači kažu da strogi estonski prometni zakoni pomažu da vožnja ovdje bude sigurnija i ugodnija. Ceste u Tallinnu opisane su kao u dobrom stanju. Međutim, kao i u svakom drugom gradu, promet u vrijeme špice može otežati kretanje.