Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Zagreb neplaćanjem ugrožava i likvidnost Zagrebačkog holdinga

Autor: Ivan Pandžić
10. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Upitno kako će se financirati 200 novih autobusa i hoće li Zagreb moći ispunjavati svoje obveze izgradnje stanova kroz JPP

Umjesto u investicije, komunalno poduzeće je “mi funkcioniramo po principu spojenih posuda”. Tom rečenicom su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednik uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić pravdali prebacivanje zemljišta iz vlasništva grada na Holding, prebacivanje investicija na Holding i isplate koje je Holding imao prema proračunu Zagreba.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No u zakon spojenih posuda koji je dosad omogućavao zaobilaženje zakonskih propisa o zaduživanju jedinica lokalnih uprava i spašavanje proračuna Zagreba financijskim injekcijama Zagrebačkog holdinga počeo je pokazivati i svoju negativnu stranu. Iako se dosad uglavnom pretpostavljalo da je dug Zagrebačkog holdinga od sadašnjih 4,5 milijardi kuna opasnost, negativnost se pojavila s druge strane i sve više stižu upozorenja iz samog Holdinga kako im Zagreb, a ne dug ugrožava likvidnost. Ugrožavanje likvidnosti je usko povezano sa zaduživanjem, odnosno načinom na koji su trošeni novci dobiveni od njega. Holding bi uskoro trebao podići i kredit od 900 milijuna kuna (1,4 milijarde obveza s kamatama) i nabaviti 200 novih autobusa na leasing, što će povećati njegovo zaduženje iznad razine temeljnog kapitala od 4,6 milijardi kuna, te ga zbog poslovnih ugovora sa Zagrebom još više izložiti riziku nelikvidnosti. Holding s procjenom prihoda od 4,3 milijarde kuna prošle godine planirao samo 23 milijuna kuna dobiti, pa je za spašavanje svog vlasnika trošio novac od zaduženja.

Umjesto u investicije, komunalno poduzeće je “mi funkcioniramo po principu spojenih posuda”. Tom rečenicom su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednik uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić pravdali prebacivanje zemljišta iz vlasništva grada na Holding, prebacivanje investicija na Holding i isplate koje je Holding imao prema proračunu Zagreba.

No u zakon spojenih posuda koji je dosad omogućavao zaobilaženje zakonskih propisa o zaduživanju jedinica lokalnih uprava i spašavanje proračuna Zagreba financijskim injekcijama Zagrebačkog holdinga počeo je pokazivati i svoju negativnu stranu. Iako se dosad uglavnom pretpostavljalo da je dug Zagrebačkog holdinga od sadašnjih 4,5 milijardi kuna opasnost, negativnost se pojavila s druge strane i sve više stižu upozorenja iz samog Holdinga kako im Zagreb, a ne dug ugrožava likvidnost. Ugrožavanje likvidnosti je usko povezano sa zaduživanjem, odnosno načinom na koji su trošeni novci dobiveni od njega. Holding bi uskoro trebao podići i kredit od 900 milijuna kuna (1,4 milijarde obveza s kamatama) i nabaviti 200 novih autobusa na leasing, što će povećati njegovo zaduženje iznad razine temeljnog kapitala od 4,6 milijardi kuna, te ga zbog poslovnih ugovora sa Zagrebom još više izložiti riziku nelikvidnosti. Holding s procjenom prihoda od 4,3 milijarde kuna prošle godine planirao samo 23 milijuna kuna dobiti, pa je za spašavanje svog vlasnika trošio novac od zaduženja.

Manji potencijal
Od 298 milijuna eura koje je Zagrebački holding dobio emisijom obveznica prije gotovo godinu dana, čak 122 milijuna troši se na kupnju zemljišta Zagrepčanke od Grada, preuzimanje obveze otplate zemljišta Gredelja uz povrat novca Zagrebu koje je dosad isplatio Gredelju. Te investicije nisu bile planirane pri emisiji obveznica i odmah su smanjile potencijal za ulaganje vodoopskrbnu i plinovodnu mrežu, pa se Holding išao zadužiti još 60 milijuna eura kod EBRD-a kako bi osigurao investicije. I uz to, novo kreditno zaduženje, sada će biti dovoljno novca za investicije u komunalije. Uz tu kupnju zemljišta, Gradska plinara injektrala je 120 milijuna kuna kako bi se ukupno namaknulo pola milijarde deficita proračuna Zagreba na kraju godine. Drugo po veličini zaduženje je kupnja 70 tramvaja povratnim najmom vrijedna 1,15 milijardi kuna. Pri potpisivanju ugovora između Unicredita, Zagrebačkog holdinga, Zagreba i Končara, Zagreb je preuzeo obvezu plaćanja godišnjeg najma od gotovo 20 milijuna eura kroz subvencije. Međutim, otkako je ugovor potpisan – novci se ne isplaćuju. U planu poslovanja za ovu godinu Zagrebački električni tramvaj planira direktne gubitke od 207 milijuna kuna i otvoreno se navodi kako moraju osigurati 159 milijuna kuna koje je trebao osigurati Zagreb i još 45 milijuna koje Zagreb nije pokrio na ime interkalarnih kamata. Milan Bandić i Poglavarstvo su donijeli i odluku o povećanju besplatnih karata i trebali su na to ime isplatiti 90 milijuna kuna, ali se navodi kako to nije urađeno. Sve obveze će morati pokriti Zagrebački holding internim sustavom, a početkom godine su podigli i cijenu karata.

Treća investicija je vezana za gradnju 2773 stana u Sesvetama koje je preuzeo Holding u vrijednosti 1,5 milijardi kuna. Za tu svrhu je potrošeno 63 milijuna eura od obveznica iako to uopće nije u planu. Čeka se kredit od 900 milijuna kuna kako bi se uopće osigurali novci za daljnja ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju. Sa stavnovima su se pojavile tri opasnosti – Zagreb bi trebao godišnje Holdingu od sljedeće godine plaćati 111 milijuna kuna godišnje kroz 15 godina za 1300 kupljenih stanova, ali se u Holdingu boje da bi sve moglo završiti kao i s tramvajima. Izgradnja stanova će uz to zbog komunalne infrastrukture biti skuplja od planirane i ostalo je još 500 neprodanih stanova. S povećanim troškovima i praznim stanovima, opet je ugrožena likvidnost Holdinga. Zagrebački holding preuzeo je i lani izgradnju tri vrtića i Hitne pomoći vrijedne 250 milijuna kuna, dok bi ove godine trebali početi graditi rukometni dom koji će stajati 240 milijuna kuna (umjesto 175), još škola, vrtića, socijalni dom i staračke domove – gruba procjena tih investicija je 300 milijuna kuna. Za sve te investicije trebali su biti potpisani ugovori po kojima bi se Holdingu isplaćivalo anuiteti uvećani 15 posto, ali nisu potpisani čak ni za prošlu godinu i ništa još nije plaćeno. Osim toga, treba početi graditi stanove u Podbrežju i na još niz lokacija, a zasad za to novca nema. Zagreb se s proračunom od milijardu eura i veoma niskim zaduženjem 51 milijun eura doveo u situaciju da ne može podmirivati svoje obveze zbog velikih investicija 2006., nenaplate potraživanja i neplanskim radom u gradnji. Treba napomenuti da i Holding i Zagreb polovicu svojih prihoda troše na održavanje i plaće zaposlenika, a Zagreb još dodatno osigurava 880 milijuna kuna za razne socijalne beneficije, što ostavlja znatno manji potencijal za ulaganja nego se čini na prvi pogled.

Komunalna poduzeća
U 2006. Grad Zagreb je počeo s praksom neplaćanja izvođačima 180 dana, pa je u 2007. prebačeno 773 milijuna obveza od ukupno 1,3 milijarde utrošenih 2006. godine. Nedavni obračun utrošenog u 2007. godini u građenju komunalne infrastrukture pokazao je kako je 68 posto od milijardu kuna otpalo na stare dugove. U ovu je godinu zato preneseno čak 600 milijuna kuna obveza prema izvođačima iz 2007. Postoji još jedna stavka koja opterećuje proračun, a čiji iznos se uporno ne želi otkriti – ugovori o predfinanciranju kojima je na investitore prebačen kompletno uređenje građevnog zemljišta i izgradnje cesta. Naplata počinje ove godine, a gotovo svaki tjedan sklapa se prosječno pet ugovora s investitorima koji će doći na naplatu kroz tri i pet godina. Time je izvršen udar i na investitore koji planiraju graditi i na buduće prihode Zagreba. Uz to, godišnje se izdvaja i 150 mililjuna kuna za dugove za pročistač. Uskoro počinje i naplata najma za Arenu Zagreb, a kada se počne graditi stadion, povećat će se obveze po javno-privatnom partnerstvu za stotinjak milijuna kuna. Koktel zaduživanja Zagrebačkog holdinga, neplaćanja grada i sve većih apetita u nabavi i potreba u izgradnji, nepoštivanja planova, nenamjenskog trošenja, poskupljenje investicija izvan osnovnog ugovora i oduzimanje 700 milijuna kuna prihoda Zagreba od poreza na dobit prouzročili su prilično problematičnu financijsku situaciju koju još nitko u Zagrebu i Holdingu ne želi priznati.Kada je s Holdingovim izdavanjem obveznica počelo zaduživanje lokalnih jedinica preko komunalnih poduzeća, jedini koji je upozorio na opasnost bio je dr. sc. Anto Bajo s Instituta za javne financije. Napisao je kako restriktivna politika u zaduženju gradova dovodi do manje transparentnog zaduživanja i trošenja preko komunalnih poduzeća, te na kraju do ugroze likvidnosti samih lokalnih jedinica. “Ono što se događa u Zagrebu, moglo bi se uskoro početi događati i u ostalim gradovima. Udio direktnog duga lokalnih jedinica stalno pada, ali raste zaduženost preko poduzeća. Nenamjensko Holdingovo trošenje novca od obveznica učinit će da mu pri sljedećem izdanju obveznica koje će morati provesti radi refinanciranja investitori dati mnogo manje povjerenja, a samim tim bit će i veće kamate. Ako bude nedostajlo novca, komunalna poduzeća obično dižu cijene i time opterećuju cijelo gospodarstvo i građane. Ključni element da se to ne dogodi je poboljšano upravljanje imovinom umjesto povećanja cijena i povećanja naplate. To je teži put i imovina u većini slučajeva dosad nije niti popisana”, zaključuje Bajo.

No u zakon spojenih posuda koji je dosad omogućavao zaobilaženje zakonskih propisa o zaduživanju jedinica lokalnih uprava i spašavanje proračuna Zagreba financijskim injekcijama Zagrebačkog holdinga počeo je pokazivati i svoju negativnu stranu. Iako se dosad uglavnom pretpostavljalo da je dug Zagrebačkog holdinga od sadašnjih 4,5 milijardi kuna opasnost, negativnost se pojavila s druge strane i sve više stižu upozorenja iz samog Holdinga kako im Zagreb, a ne dug ugrožava likvidnost. Ugrožavanje likvidnosti je usko povezano sa zaduživanjem, odnosno načinom na koji su trošeni novci dobiveni od njega. Holding bi uskoro trebao podići i kredit od 900 milijuna kuna (1,4 milijarde obveza s kamatama) i nabaviti 200 novih autobusa na leasing, što će povećati njegovo zaduženje iznad razine temeljnog kapitala od 4,6 milijardi kuna, te ga zbog poslovnih ugovora sa Zagrebom još više izložiti riziku nelikvidnosti. Holding s procjenom prihoda od 4,3 milijarde kuna prošle godine planirao samo 23 milijuna kuna dobiti, pa je za spašavanje svog vlasnika trošio novac od zaduženja.




Autor: Ivan Pandžić
10. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close