Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet u razgovoru za Poslovni dnevnik najavljuje kapitalne i infrastrukturne projekte koji su najspremniji za realizaciju, o čemu ovisi kad kreću i kako će se financirati, te među ostalim iznosi što se planira u vezi kapitalizacije neiskorištenih zapuštenih nekretnina i kako napreduje projekt gradske stanogradnje za najam.

Grad Zagreb planira vrlo značajne projekte u stanogradnji, kulturi i društvenim sadržajima, sportu i rekreaciji, kapitalizaciji neiskorištenih zapuštenih nekretnina, a naglasak je i na energetskim projektima i zelenoj infrastrukturi. Koji su strateški ciljevi te koliko bi projekti ukupno mogli biti ‘teški’?
Planiramo kapitalne projekte u svim područjima koje ste naveli. Projekti su u različitim fazama dovršenosti, ali svi će biti u nekoj fazi realizacije do kraja našeg mandata. Najbliže realizaciji su – prema područjima koje ste naveli – višestambena zgrada u naselju Podbrežje, nova zgrada Gradske knjižnice Paromlin, a tu su i novi vrtići i škole, rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj ulici, Doma sportova, zatim revitalizacija Bloka Badel te solarizacija gradskih krovova i ozelenjavanje grada. Ukupna vrijednost ovih projekata veća je od 130 milijuna eura. Kao odgovorna uprava nastojat ćemo povući što više sredstava iz EU fondova, napose aktualnih ITU i NPOO poziva.

Koje biste projekte istaknuli kao najspremnije za realizaciju i u kojoj dinamici, te glede izvora financiranja?
Posve dovršen i spreman za realizaciju jest projekt višestambene zgrade s 288 stanova u naselju Podbrežje za koju je izrađena sva potrebna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola. Preostaje iznaći 42 milijuna eura za izgradnju.

Pregovaramo s domaćim i stranim razvojnim bankama oko uvjeta financiranja i ti pregovori se sve više konkretiziraju i nadam se da ćemo do kraja 2023. imati zatvorenu financijsku konstrukciju i započeti s gradnjom. Projekt kojem smo u proteklih godinu i pol posvetili puno pažnje jest onaj zgrade nove Gradske knjižnice Paromlin koja je – kroz tijesnu suradnju gradske Radne skupine za kulturu i arhitekata – preprogramirana u društveno-kulturni centar skandinavskog tipa koji ‘živi’ 24 sata dnevno.

Financiranje gradnje i opremanja projekta vrijednog 66 milijuna eura trebao bi ići će kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) koji se odnosi na Urbanu aglomeraciju Zagreb budući da se radi o projektu čiji značaj nadilazi gravitacijsku zonu samog grada.

Od tzv. brownfield projekata najdalje je otišao Blok Badel za koji je proveden veliki međunarodni urbanistički natječaj na koji je pristiglo više od 200 radova i na kojem je pobijedio projekt portugalskog projektnog biroa Pablo Pita Architects.

Prema tom natječajnom radu izrađen je Urbanistički plan uređenja koji će uskoro biti predstavljen javnosti i koji će biti podlogom za razvoj tog dijela grada. Prema tom planu, obod bloka izgradio bi se stambeno-poslovnim zgradama dok bi unutrašnjost bila otvorena javnosti, s posebnim akcentom na zgradu tzv. Pjenice koja bi imala javnu namjenu.

Što je potrebno za početak gradnje objekata u bloku Badel?
Urbanistički plan uređenja (UPU) se nakon javne rasprave planira donijeti do sredine 2023. godine. Donošenjem UPU-a stvorit će se preduvjeti za realizaciju ovog prostora koji će biti rasparceliran na nekoliko manjih čestica. Kapitalizacija tog vrijednog gradskog zemljišta ići će kroz prodaju ili dugoročnu koncesiju, dok će središnjim objektom tzv. Pjenice, vrijednim primjerom industrijskog naslijeđa, upravljati Grad. Očekujemo da će se na ovom prostoru tijekom 2024. projektirati i početi graditi nekoliko objekata.

Kad se planira projekt Paromlin, početak gradnje nove gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra s kongresnom dvoranom za 500 mjesta s izložbenim i ugostiteljskim prostorima, dječjim igraonicama i prostorima za najam?
Riječ je o kapitalnom projektu koji je najprije zamišljen kao knjižnica, a sada je proširen kako bi bio širi društveni kulturni centar. Dokumentacija je pri kraju za građevinski dio projekta. Idući korak je studija izvodivosti i ostala dokumentacija koja je potrebna za financiranje iz europskih fondova.

Projekt Paromlin Grad planira prijaviti za sufinanciranje putem ITP-a kada nadležno ministarstvo raspiše poziv. Uz knjižnicu, prostor će imati multifunkcionalnu dvoranu s 450 mjesta, izložbeno-galerijski prostor, informatičku učionicu, glazbeni studio, studio za snimanje i reprodukciju zvuka, dječju igraonicu, gift shop, restoran, cafe. Osnovni cilj projekta je revitalizacija kulturne industrijske baštine u prostor intenzivnog javnog života, s dominantnim javnim i turističkim sadržajima.

Novi objekt mora predstavljati multifunkcionalni javni prostor te objedinjavati sve funkcije suvremene knjižnice i društveno-kulturnog centra s lako pristupačnim javnim uslugama. Prilikom rekonstrukcije i izgradnje objekata koristit će se tehnologije kojima će se postići visoka energetska učinkovitost.

Što se predviđa za Dom sportova te za projekte nogometnih stadiona?
Gradska uprava ima za cilj unaprjeđenje sportske infrastrukture. Ovo se odnosi kako na vrhunski tako i na rekreativni i školski sport. Planiramo realizirati nekoliko kapitalnih projekata, kao i kvartovskih i školskih igrališta. Od kapitalnih projekata izdvojio bih rekonstrukciju stadiona u Kranjčevićevoj ulici te rekonstrukciju četiriju dvorana Doma sportova.

Stadion u Kranjčevićevoj odlučili smo proširiti prije svega jer – za vrijeme uklanjanja starog i gradnje novog stadiona u Maksimiru – zagrebački klubovi i reprezentacija moraju imati mjesto na kojem će igrati međunarodne utakmice. Osnovni Uefin uvjet jest stadion s minimalno 8 tisuća mjesta. Kranjčevićeva će imati 12 tisuća.

Posebno bih istaknuo urbanistički doprinos projekta stadiona u Kranjčevićevoj: srušit će se zid prema ulici i tako formirati mali trg. Plus – parkirni kapaciteti koji prate stadion (cca 500 mjesta) preko tjedna služit će svim građanima. Očekujemo da bi s radovima, obzirom na javnu nabavu, mogli početi krajem sljedeće godine, a očekujemo i Uefino sufinanciranje posredstvom Hrvatskog nogometnog saveza.

U kojoj je fazi projekt Dom sportova?
Za ovaj je projekt izrađena projektna dokumentacija za rekonstrukciju, a u tijeku je ishođenje građevinske dozvole. Projekt predviđa obnovu konstrukcije i pokrova dvorana te izvođenje strojarskih i elektroinstalaterskih radova, kao i ostale radove koje je potrebno izvesti kako bi se zadovoljili aktualni standardi, naročito u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost te grijanje i klimatizaciju kao i pripremu ledene plohe.

Vrijednost radova iznosi 150 milijuna kuna i također nastojimo iznaći načine sufinanciranja. Ovih dana krećemo s obnovom Trga Krešimira Ćosića ispred Doma sportova. Vrijednost radova iznosi 4 milijuna kuna i bit će u potpunosti pokriveni iz gradskog proračuna.

Nastavno na činjenicu da su javni radovi u Gradu Zagrebu uvijek bili važan zamašnjak, što se konkretno očekuje u 2023.?
Program kapitalnih ulaganja u 2023. trostruko je veći nego je bio standardni gradski proračun ranijih godina, i uključuje velik broj investicija u obrazovnu, kulturnu i sportsku infrastrukturu. Nakon prvih godinu i pol mandata u kojem smo se bavili isključivo konsolidacijom gradskog i Holdingovog proračuna, u 2023. pokrećemo seriju ambicioznih projekata u svim područjima koji su prilika za angažman i poslovni rast brojnih zagrebačkih i hrvatskih građevinskih tvrtki.

Posla će biti u ogromnom opsegu, budući da se paralelno sve snažnije odvija i postpotresna obnova. Na oglase javne nabave koje provodi Grad Zagreb počinju se javljati i strane tvrtke, što govori o vrijednosti i količini građevinskih radova.

Od konkretnih projekata istaknuo bih: završetak popravka mostova, jarunske i sljemenske ceste, plansko a ne više samo urgentno saniranje instalacija vodovoda i kanalizacije, biciklističke staze ispod vijadukta pruge uz Branimirovu ulicu (tzv. Istočna magistrala) te na južnoj kruni savskog nasipa (projekt Greenway). U Zagreb se dosad ulagalo na nivou reprezentacije: fontane i spomenici bili su najbitniji; stvarna, (infra)strukturna obnova je izostala. To mijenjamo.

Pored spomenutih projekata prometne i energetske infrastrukture, izuzetno smo posvećeni i onoj društvenoj: tijekom 2023. završit će gradnja triju novih vrtića (Kašina, Odranski Obrež, Ivanja Reka), triju novih škola (OŠ Jure Kaštelan, Bukovac i Ante Kovačić), započet će obnova zgrade nekadašnjeg Kina Kalnik, kao i najvećeg društveno-kulturnog projekta u mandatu: zgrade nove Gradske knjižnice s pratećim javnim programom.

Kako napreduje projekt gradske stanogradnje za najam?
Zagreb je po troškovima stanovanja među najskupljim europskim gradovima u odnosu na prosječna primanja. Grad ima u vlasništvu samo oko 2% od ukupnog stambenog fonda. Za povećanje fonda gradskih stanova potrebne su velike investicije, pa još tražimo načine da izgradimo nove stanove za najam.

Također, surađujemo sa Zagrebačkim holdingom, u čijem je vlasništvu zemljište u Podbrežju, gdje bi u skoroj budućnosti trebala biti izgrađena zgrada s 288 stanova o kojoj sam govorio ranije. Stanovi različitih sobnosti bit će namijenjeni svim socijalnim skupinama. Cilj je održivo planiranje i korištenje cjelokupnoga prostora Grada, uz daljnji razvoj programa javnog stanovanja, čime ova uprava pokazuje namjeru voditi inkluzivnu i proaktivnu stambenu politiku.

S kojim stambenim fondom raspolaže Grad, po kojim se kriterijima dodjeljuju stanovi i kome su dani na raspolaganje?
Grad Zagreb gospodari s 6500 stanova, a dodjeljuje ih putem javnih natječaja. U tijeku je izrada nove odluke o najmu gradskih stanova koja će u skoroj budućnosti biti u javnom savjetovanju. Raspoloživih/praznih stanova je mnogo manje od potrebnog broja. Zato želimo čim prije povećati ponudu i ubrzati dolazak do najamnog stana po priuštivoj cijeni svima, a posebice mladim obiteljima.

Grad posebno skrbi za osobe koje se nalaze u izuzetno teškom socijalno-zdravstvenom položaju. Beskućnici su, pak, zbrinuti u prihvatilištu Crvenog križa u Kosnici uz koji djeluje ustanova Dobri dom koja skrbi o njihovoj prehrani. Beskućnicima i ostalim ranjivim skupinama aktivno se bavimo, i ovih dana otvorili smo prenoćište u Vukovarskoj ulici.

Također, namjera je prenamijeniti Hostel Arenu u udobno i ugodno prihvatilište za ranjive skupine, a 2022. pobrinuli smo se da u gradske stanove prebacimo naše opotrešene sugrađane smještene u Hostelu Arena odnosno stambenim kontejnerima po okućnicama obiteljskih kuća u Podsljemenu i Gornjoj Dubravi. Na ovaj način u gradske stanove smjestili smo 25 obitelji.

Možete li vezano za planirane projekte u stanogradnji navesti probleme koje Grad ima? Gdje ih je uopće moguće graditi u tako gustom urbanom tkivu i tamo gdje je zemljište predmet špekulacije?
Ovo je ‘pitanje svih pitanja’ i u njemu su sadržane sve dileme suvremenog upravljanja gradom odnosno aktivnih stambenih politika. U tijeku je izrada Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana, dokumenta kojim se presudno utječe na razvoj grada.

Moj, ali i ne samo moj stav, je da se Zagreb ne smije rastezati u beskraj – već sada dugačak je od Sesveta do Jankomira više od 20 kilometara, već da se mora kompaktirati, prigušćivati, ne bi li postao prostorno-vremenski i infrastrukturno racionalniji. Tu prije svega mislim na aktivaciju velikih brownfield lokacija – Bloka Badel, Gredelja i kompleksa nekadašnje klaonice na Heinzelovoj ulici.

Što je s idejom ’15 min walking city’?
’Petnaestminutni grad’ je koncept koji je u Parizu promovirala gradonačelnica Anne Hidalgo i koji podrazumijeva da svaki dio grada ima sve potrebno za svakodnevni život unutar petnaest minuta hoda: vrtić, školu, ambulantu, poštu, dućan, trg i prostor za rekreaciju i druženje. Zagreb tu ima veliko iskustvo: pogledamo li Novi Zagreb, uvidjet ćemo da gotovo sva njegova naselja zadovoljavaju kriterije ‘petnaestminutnog grada’ i u svom težištu sadrže tzv. podcentar koji sadrži sve spomenuto.

Na toj tradiciji želimo raditi i dalje. Zamjenica Dolenec i ja kroz radnu skupinu za vrtiće i škole sa stručnjacima (napose pročelnikom Jurošem) iz Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade nastojimo ‘skenirati’ potrebe cijelog Grada u smislu tih elementarnih slojeva društvene infrastrukture, odrediti optimalna mjesta za njihovu izgradnju i prioritizirati ih.

Činjenica je da su se posljednjih desetljeća planirale i gradile velike ‘spavaonice’, niknuli su čitavi kvartovi višestambenih zgrada, bez travke a kamoli prateće društvene infrastrukture. To također mijenjamo, prvo kroz izmjene GUP-a, a onda i kroz program kapitalnih ulaganja u njihovu izgradnju.