Kao i u slučaju središnjeg državnog proračuna za 2025., i uz proračune lokalnih jedinica uglavnom ide atribut “rekordni”. Uz očekivana makroekonomska kretanja, proračuni gradova i općina za iduću godinu imaju i pečat predstojećih lokalnih izbora, kao i nove runde poreznih promjena (od onih u oporezivanju dohodaka do transformiranog poreza na kuće za odmor odnosno oporezivanja nekretnina u kojima se ne živi).

Kad je riječ o stopama poreza na dohodak, kod kojih su zakonskim izmjenama u odnosu na ovu godinu definirane niže maksimalne niže i više stope, zasad je veoma malo lokalnih vlasti službeno, u Narodnim novinama, objavilo svoje odluke (npr. gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice te neke općine). No, to ne znači da su stope koje će se primjenjivati s početkom 2025. u ostalim JLS-nepoznanica.

Veći osobni odbitak
Tako će se stanovnicima Grada Zagreba, koji danas plaćaju maksimalno propisane stope tog poreza (u slučaju metropole to je 23,6% i 35,4%) opterećenje plaća tim porezom smanjiti već “po sili zakona” jer je od iduće godine najviša dopuštena niža stopa utvrđena na 23, a maksimalna više na 33 posto.

Usto, određeno rasterećenje slijedi i zbog povećanja osnovnog osobnog odbitka (s utjecajem i na one za uzdržavane članove), a za one s najvećim plaćama i zbog podizanja dohodovnog praga iznad kojega se primjenjuje viša stopa. Zagrebački proračun planiran je na rekordnih 2,94 milijarde ili 5,5 posto više nego ovogodišnji.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević kaže kako bi prihodi od poslovanja trebali više-manje ostati isti kao u ovoj godini, ali zato oni iz EU fondova rastu za čak 60 posto, na 186 milijuna eura, što je ujedno glavno uporište za čak 50 posto povećan plan investicija. Vezano uz poreze, pak, tvrdi da će zbog porezne reforme ostati “kraći” za 130 milijuna eura poreza na dohodak, no zbog rasta plaća i zaposlenosti to u konačnici neće značiti manje prihoda od tog poreza.

Građanima Rijeke će se dogodine niža stopa smanjiti s ovogodišnjih 22,4 na 22 posto, što je po novom i najviša niža stopa za kategoriju velikih gradova, a viša stopa će umjesto maksimalne sadašnje od 33,6 iznositi 32 posto, što je također najviša propisana. Računa se da će prihodi od poreza na dohodak u 2025. zbog toga biti za oko 1,5 milijuna eura niži u odnosu na rebalansirani plan 2024.

Od četiri najveća grada u Hrvatskoj samo Osijek ove godine nije bio iskoristio mogućnost da ukidanje prireza kompenzira povećanjem stopa poreza na dohodak. Ostavio ih je na 20 i 30 posto, a ni za 2025. ih neće mijenjati. Iako se efekt povećanja osobnog odbitka na prihode od poreza na dohodak, prema riječima gradonačelnika Ivana Radića, procjenjuje na oko tri milijuna eura, kod te porezne kategorije u proračunu je projiciran daljnji rast prihoda. Inače, gradski proračun Osijeka za iduću godinu planiran ja na nešto manje od 195 milijuna ili 29 milijuna više od tekućeg plana za ovu godinu.

Karlovac reže stope
Karlovac je, primjerice, jedan od gradova čija vlast se odlučila za smanjenje stopa poreza na dohodak. Za iduću godinu niža se stopa smanjuje s 20 na 19 posto, a viša s 33 na 29 posto. “Svrha je rasterećenje plaća i mirovina, očekuje se rast zaposlenosti i plaća i veći prihod poreza na dohodak”, objasnila je gradska pročelnica za financije Karolina Burić govoreći o proračunu Grada koji je planiran na nešto manje od 139 milijuna eura ili nepunih 20 milijuna više od ovogodišnjeg.

I Varaždinci su za iduću godinu predvidjeli smanjenje stopa poreza na dohodak, ali u njihovu slučaju to znači da će im niža od maksimalno propisane biti samo niža stopa. Naime, niža stopa će umjesto 22 biti 21 posto (jedan bod niže od maksimuma), a viša se spušta s 33 na 32 posto.