U vremenima sveopćeg poskupljenja energenata, Zagorci ponovo razmatraju mogućnost aktiviranja svojih rudnika. U drugoj polovici prošlog stoljeća zatvoreni su ugljenokopi u Pregradi, Golubovcu, Konjščini, Krapini, Radoboju, Tugonici, Zajezdi i Špičkovini.

– Danas se potpuno zanemaruje činjenica da je Zagorje, uz Istru, prije 50-ak godina bilo jedno od najbogatijih izvora energije zahvaljujući brojnim ugljenokopima. U tim je rudnicima bilo zaposleno skoro deset tisuća ljudi koji su proizvodili oko milijun tona lignita i mrkog ugljena godišnje.

Rudnici – pokretači razvoja

Ti su rudnici u svojim lokalnim zajednicama bili pokretači gospodarskog i društvenog razvoja i napretka. I jedina termoelektrana u Hrvatskom zagorju, ona u Jertovcu, izgrađena je na energetskoj sirovinskoj bazi ugljenokopa u okolici Konjščine, da bi kasnije poklekla pred plinom – rekao je jučer županijski vijećnik i predsjednik A-HSS-a Stjepan Lojna.

Dodao je kako će svoju inicijativu i plan oživljavanja zagorskih ugljenokopa predočiti i Županiji ne bi li ona nešto nešto poduzela po tom pitanju.

– U Zagorju je osam i pol tisuća nezaposlenih. Kad bi se otvorio samo jedan rudnik u Zagorju, posao bi moglo naći nekoliko stotina radnika. U prilog ovoj ideji ide i činjenica da će i naša najnovija termoelektrana Plomin 2 biti na ugljen. Zašto bi ugljen morali uvoziti, kad imamo tolike zalihe ugljena u Hrvatskom zagorju, Raši i ostalim dijelovima Istre – rekao je Lojna. Alojz Horvat dodao je da u trenutku kada nafta i plin iz dana u dan postaju sve skuplji te se, posebice u domaćinstvima, prelazi na korištenje drvene mase kao izvora energije, treba ponovo razmisliti o ugljenu.

Jeftina zamjena za sve

– Ulaskom Hrvatske u EU i drvo postaje sve skuplje. Za sve siromašnije hrvatsko gospodarstvo i hrvatske potrošače puno jeftiniji ugljen sigurno bi bila dobra zamjena za sve druge energente – rekao je Horvat.