S ukidanjem epidemioloških mjera, pa i zabrane rada pojedinih djelatnosti, u dogledno vrijeme, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je ministru financija Zdravku Mariću prijedloge novog seta mjera.

Postojeće, kažu, treba oprezno i postepeno ukidati da ne bi došlo do vala stečajeva i otpuštanja, a nove su krucijalne kako bi se očuvala likvidnost i pokrenuo investicijski ciklus.

“Očuvanje likvidnosti nije pitanje samo za razdoblje zaključavanja – neophodno je osigurati likvidnost poduzetništvu na duže razdoblje, kako bi se poslovanje moglo pokrenuti (i vratiti na točku pokrića) u trenutku kada se ograničenja (rada, kretanja) maknu te kako ne bi došlo do lančane nelikvidnosti u gospodarstvu”, poručuju poslodavci.

Napominjući da je nužno osigurati nastavak rada poduzeća i nakon isteka kompenzacijskih mjera, što se, upozoravaju, posebice odnosi na mikro i male koji čine 98,6 posto svih poduzetnika, najviše ugroženih zatvaranjem zbog ovisnosti o svježem priljevu gotovine.

S druge strane, napominju, oporavak je moguće ostvariti jedino uz investicijski zamah.

“Iako nisu sve djelatnosti jednako pogođene ovom krizom, za održivi rast ukupnog gospodarstva potrebno je pokrenuti poslovanje u svim sektorima. Međutim, s obzirom na učinak koronakrize, upitno je u kojoj su mjeri poduzeća sposobna sama financirati novi investicijski ciklus”, kažuu HUP-u.

Premda je štednja povećana, pristup financiranju je ograničen pa je nužna potpora od strane države u obliku dodatnih mjera i programa, tako i putem bespovratnih sredstava i poticaja za pokretanje investicija.

‘Oni nisu više ili manje krivi’

Svjesni skoka zaduženosti države iz HUP-a tvrde da je rizik naglog popuštanja pratećih mjera znatno veći od dodatnog (povoljnog, op.a.) zaduživanja.

“Najgore bi bilo da nakon svih mjera i svega izdržanog zbog trenutne obustave mjera pogođene tvrtke ostanu u probleme i počnu s otpuštanjem.

U konačnici, zašto bi vlasnici pogođenih poduzeća sami morali snositi gubitak prihoda? Oni nisu više ili manje krivi za krizu od vlasnika poduzeća koja slučajno nisu pogođeni ovom krizom koja se događa jednom u 100 godina”, smatraju.

Stoga u lepezi zahtjeva adresiranih na ministra financija predlažu zadržavanje potpora za očuvanje radnih mjesta dok poduzeća ne ostvare barem 90 posto pretpandemijskih prihoda.

“Iznimno je važno da se odluka o napuštanju određenih mjera potpore gospodarstvu uvodi postepeno, ovisno o epidemiološkoj situaciji, ali i o situaciji u pojedinom sektoru kao ne bi došlo do vala stečajeva i otpuštanja”, ističu poslodavci podupirući to preporukama OECD-a, MMF-a i EK-a.

Od Vlade traže i nastavak pokrivanja dijela fiksnih troškova uz uvažavanje postotnog pada prihoda, osiguranje jednostavnog pristupa kreditima za likvidnost i obrtna sredstva uz jamstvene sheme za SME segment i mogućnost pretvaranja kredita u bespovratna sredstva, nastavak moratorija minimalno do kraja 2021, dodatne kredite izvoznicima i onima koji ulažu u industriju 4.0.

Za velika poduzeća predlažu podršku investicijama kroz povećanje potpora u Zakonu o poticanju ulaganja te dodatne potpore tvrtkama za sufinanciranje projekta iz EU fondova.

Traže olakšice za ulaganja

Među prijedlozima je i mogućnost kompenzacije potraživanja između poduzeća zbog sprečavanja lančane nelikvidnosti, ubrzavanje utvrđivanja nenaplativih kredita, ubrzavanje stečajeva i likvidacije poduzeća, dodatna (ne)porezna rasterećenja ili njihovo ukidanje te porezne olakšice za ulaganja.

“Smatramo da državne mjere zbog narušenih gospodarskih aktivnosti uslijed Covid krize treba nastaviti dok god imamo poduzetnike koji bez mjera pomoći ne mogu poslovno funkcionirati i očuvati radna mjesta”, zaključuju u HUP-u.