Stipendisti Vajde za zanimanje mesar dobit će mjesečnu stipendiju od 2.800 kuna, plaćeni topli obrok u školi, besplatne udžbenike, poklon pakete za Božić i Uskrs, plaćenu naknadu tijekom prakse i mogućnost rada za satnicu od 24 do 34 kune tijekom školskih praznika, a nakon završetka školovanja čekat će ih radno mjesto, rekao je predsjednik Uprave Vajde Alen Kajmović.

Ističe da je to rezultat projekta u kojem sudjeluje privatni sektor, obrazovni sustav i država.  

Tako će za stipendiju od 2.800 kuna mjesečno, Vajda izdvojiti tisuću kuna, a preostalih 1.800 kuna država kroz EU fondove.

Ostatak pogodnosti za učenike ići će na trošak Vajde, jer, kako objašnjava Kajmović, ako nešto želiš dobiti, moraš nešto i dati, a to je poštovanje, sigurnost i adekvatna plaća.

"Mi ćemo kroz stipendiranje zanimanja mesar kroz nekoliko godina dobiti grupu kvalitetnih, obrazovanih ljudi, spremnih za rad. Na taj smo način zbrinuli učenike, ali i osigurali poslovanje tvrtke u budućnosti", poručio je Kajmović.

Vajda je do sada u dvije srednje škole stipendirala pet učenika, a sada je u samo jednoj školi najavljen upisi petorice mesara u prvi razred srednje škole, rekao je Kajmović govoreći o dosadašnjim iskustvima stipendiranja učenika. 

Za realizaciju tog projekta bilo je potrebno osam mjeseci rada, podsjetio je ministar Horvat, koji je bio uvjeren da će prvi takvi ugovori biti potpisani u Međimurju.

Naime, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i o obrta od iduće školske godine povećava pojedinačne stipendije s 9.000 na 18.000 kuna, što će biti realizirano iz Europskog socijalnog fonda kao dio projekta "Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja", vrijednog 250 milijuna kuna.

Ministarstvo će, kaže, povratiti 85 posto iznosa kojeg poduzetnici ulože u projekt, a spremni su pokriti i troškove mentora.

Osim mesara, Ministarstvo je detektiralo još 20-25 deficitarnih zanimanja koja će biti obuhvaćena projektom.

"Ovakvi projekti ne opterećuju poduzetnika, u konkretnom slučaju Vajdu, ni državni proračun jer se financira kroz strukturne fondove", naglasio je Horvat. 

Podsjetio je kako je prvi korak prema realizaciji tog projekta bilo ukidanje limita od 15.000 kuna primitaka za učenike i studente. 

Naime, sukladno poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom ove godine, u cenzus od 15.000 kuna za priznavanje roditeljima osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavanje članove više ne ulaze stipendije ili nagrade za izvrsnost učenika i studenata. 

Ministar smatra da je to najbolja demografska mjera u sprečavanju iseljavanja.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o strahu poduzetnika sa sjevera zemlja za radnu snagu nakon što Austrija 1. srpnja 2020. godine otvori tržište rada, Horvat je rekao kako zabrinutost postoji, ali kako ni vani nije sve sjajno.

Pritom je iznio i podatke da je u posljednje dvije godine 102.000 Hrvata zaposleno u Njemačkoj, ali ih se 49.000 vratilo te preporučio da se utvrdi zašto su otišli, ali i zašto su se vratili.

"Ovaj kraj je napredovao nakon 1968. upravo zato jer su mnogi naši očevi, rodbina i prijatelji otišli raditi u Njemačku, Švicarsku ili Austriju. No, za razliku od njih koji su se redovito vraćali, sada nam odlaze cijele obitelji i to želimo spriječiti", rekao je Horvat. 

Ministar je s predstavnicima Vajde, tvrtke koja je u sastavu grupe Pivac, obišao i novouređeni proizvodni pogon, koji je otvoren krajem svibnja i u koji je uloženo 50 milijuna kuna, od čega 22,6 milijuna iz Programa ruralnog razvoja.