U samo šest od 24 odjeljka prerađivačke industrije (prema NKD-u) u studenome je zabilježen porast obujma proizvodnje na mjesečnoj razini, a u usporedbi s istim lanjskim mjesecom povećanje je ostvareno u 11 kategorija.

Takva kretanja na razini cijele prerađivačke industrije rezultirala su mjesečnim padom proizvodnje za 2,7 posto, dok je na godišnjoj razini ovogodišnji studeni (prema kalendarski prilagođenim podacima) bio 1,1 posto slabiji od lanjskog.

Prekinut niz
Kako prerađivačka industrija čini više od četiri petine ukupne industrije, u konačnici je i ukupna proizvodnja prošlog mjeseca pala, s tim da je na mjesečnoj razini pala nešto blaže, za 1,9 posto, a u međugodišnjim usporedbama nešto jače, 2 posto.

To je ujedno drugi mjesec pada proizvodnje za redom, pa je, kumulativno gledano, stopa rasta industrije u odnosu na 2,6 posto u prva tri tromjesečja ove godine s krajem 11. mjeseca usporila na 1,8 posto.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku na tragu su očekivanja i najava ekonomista o slabljenju izgleda za kretanje obujma industrijske proizvodnje u posljednjem kvartalu. Zbog slabljenja inozemne i domaće potražnje te još uvijek prisutnih neizvjesnosti i izgledi za prosinac su zapravo nepovoljni, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Ukratko, imajući u vidu i učinak baznog razdoblja, lako je moguće da će cijeli zadnji kvartal biti u znaku negativnih stopa, nakon što je niz pozitivnih godišnjih stopa trajao kontinuirano još od prosinca 2020.

Rastom proizvodne aktivnosti na mjesečnoj razini u studenome su prednjačile industrije pića (+18,3 posto) i odjeće (10%), s tim da je uoči mjeseca pojačane blagdanske potrošnje povećanje zabilježeno i kod prehrambenih proizvoda (1,4%) koji u strukturi proizvodnje imaju uvjerljivo najveći udjel, veći od 15 posto.

Nasuprot tome, mjesečni pad predvodila je proizvodnja naftnih proizvoda s čak 55-postotnim padom obujma u odnosu na listopad, a dvoznamekasti “minusi” količinskih pokazatelja proizvodnje zabilježeni su i kod kemijskih i farmaceutskih proizvoda, metala, brodogradnje.

Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, pozitivne mjesečne promjene ostvarene su kod intermedijarnih i kapitalnih proizvoda te trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok su kategorije energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju bile u znaku pada.

Dok, primjerice, Energija i u međugodišnjim usporedbama u studenome bilježi pad (drugi mjesec za redom), Kapitalni proizvodi i Netrajni proizvodi za široku potrošnju u odnosu na isti lanjski mjesec imaju povećanje obujma. Unutar prerađivačke industrije, proizvodnja pića prošli je mjesec stršila i godišnjom stopom rasta (čak 50 posto), čime je povećanje proizvodnje u prvih 11 mjeseci u odnosu na prošlu godinu ubrzalo na 14 posto.

Kumulativno gledano, rast obujma proizvodnje u ovoj godini ostvaren je u 16 od 24 djelatnosti prerađivačke industrije. Rast u tom razdoblju svakako je ublažen razmjeno snažnim padom u djelatnostima Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvodnje (-21%), Tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa (-10,3%), Proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-9,3%) Proizvodnja metala (-7,4%), Proizvodnja namještaja (-6%) te Proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-5,8%).

Očekivanja analitičara
Među onima s natprosječnim stopama su, primjerice, proizvođači električne opreme (7,8%) te strojeva i uređaja (8,5%). Prehrambena industrija kao najveć blok prerađivačke industrije je na 1,1 posto godišnjeg rasta. Nasurot tome, pad obujma proizvodnje bilježi se kod kemijskalija i kemijskih proizvoda (21%), naftnih proizvoda (9,3%), metala (7,4%), namještaja (6%) te u farmaceutici (5,8%).

Analitičari mahom očekuju da bi se pretežito nepovoljno i neizvjesno vanjsko okruženje te usporavanje domaće potražnje moglo osjetiti i na kretanjima industrijske proizvodnje u prvoj polovici iduće godine. U RBA-u tako za 2023. danas predviđaju niži rast proizvodnje od za ovu godinu prognoziranih 1,6 posto.