U Hrvatskoj je lani registrirano ukupno 1,716.474 osobnih vozila, što je oko 51.000 više nego godinu prije, pokazuju podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH), a prvi put dizelaša je više nego benzinaca, piše u petak Večernji list.

Pri tome je lani prvu registraciju prošlo gotovo 150.000 automobila – 64.349 novih i 84.913 rabljenih. Prosječna starost voznog parka u Hrvata sad iznosi 12,56 godina, a što znači da se on nastavio pomlađivati nakon dugog niza godina starenja. Lani je ta prosječna starost bila 12,64 godina i prvi je put zabilježila pad od 2007. kad je iznosila 9,83 godina, navodi dnevnik.

"Lani su na prvoj registraciji bila 149.262 automobila, dok je ukupan broj osobnih vozila u RH porastao za 51.083. To znači da je gotovo 100.000 automobila “nestalo”. Većina tih vozila stara je više od 15 godina i završila je na otpadu", objašnjava Goran Pejić, pomoćnik uprave za tehničke poslove CVH. Dodaje da je dio novih automobila završio u reizvozu.

Naime, 70 posto od 64.349 novih automobila kupile su pravne osobe, većinom rent-a-car kompanije, no jedan dio tih vozila, napominje Pejić, nije ostao na hrvatskom tržištu, nego je izvezen u druge zemlje.

Hrvati su lani uvezli 84.913 rabljenih automobila, a od toga je njih čak 74.950 s dizelskim motorom. Prosječna starost tih rabljenih dizelaša je 6,85 godina. Lani je uvezeno 9089 rabljenih benzinaca, a njihova prosječna starost je 9,16 godina. Ostala uvezena rabljena vozila su električna, hibridna… Što se tiče novih automobila, u toj su kategoriji benzinci u većini i kupljeno ih je 38.487, dok je novih dizela 23.515.

A golem udio dizelaša u broju uvezenih rabljenih vozila doveo je do povijesnog preokreta u zastupljenosti benzinaca i dizelaša u ukupnom broju automobila u Hrvatskoj. Hrvati, naime, već godinama uvoze dizelaše iz zapadne Europe, većinom iz Njemačke, gdje ih se rješavaju zbog ekoloških razloga. Do 2017. godine omjer benzinaca i dizelaša u Hrvatskoj je bio 51 prema 49 posto, a 2018. taj je omjer došao na 50:50 posto.

Prema podacima CVH, lani je pak u Hrvatskoj prvi put bilo više automobila s dizelskim motorom – 52 posto, dok je udio benzinaca pao na 48 posto, donosi Večernji list.