U Hrvatskoj se često čuje da bi jačanje privatnog sektora u sustavu zdravstva značilo privatizaciju sustava, te donijelo nelojalnu konkurenciju, sukobe interesa te pad kvalitete liječenja u korist jačanja prihoda. Primjeri Njemačke i Austrije pokazuju da su navedene dileme neosnovane, ustvrdili su na nedavnom kongresu 'Budućnost zdravstvene industrije' u organizaciji Poslovnog dnevnika Ulf Fink, bivši senator  za zdravstvo i socijalnu skrb Njemačke te Michael Inthaler, član Uprave Merkur osiguranja.

U obje države privatni i javni sektor usko surađuju, privatni sektor donosi više novca javnom, a u potpunosti su otklonjene bojazni da će privatnici raditi samo zbog profita, tvrde naši sugovornici. "U Njemačkoj je 65% bolnica privatno, iako je 86% ljudi na državnom obveznom osiguranju, a država donosi mrežu bolnica. Revizija je pokazala da privatne bolnice rade čak bolje od javnih i da su transparentnije", kazao je Fink ocijenivši hrvatski sustav zdravstva iznimno kvalitetnim s obzirom na količinu novca kojim raspolaže. Kako je pojasnio Ulf Fink, u Njemačkoj se zdravstvena politika kroji putem samoupravljanja koje je povjereno saveznim povjerenstvima, i ona odlučuju koje se usluge plaćaju i provode. 

Sve manje javnih bolnica 
U zemlji koja na zdravstvo troši oko 11 posto BDP-a (300 milijardi eura) ima dvije tisuće bolnica i tisuću rehabilitacijskih ustanova, a mrežu bolnica svake dvije godine utvrđuju savezne države, koje ujedno financiraju investicijske troškove bolnica. Čak 65 posto njemačkih bolnica je u privatnim rukama, doduše 35 posto se odnosi na neprofitne ustanove (udruge, crkva) koje reinvestiraju dobit, a 34 posto bolnica je u čistom privatnom vlasništvu. Štoviše, udjel od 29 posto javnih bolnica stalno se smanjuje.

"Moglo bi se pomisliti da privatne bolnice rade samo ono što im se isplati, no neovisne revizije pokazuju da je upravo suprotno. Osim što po zakonima sve bolnice moraju ispunjavati jednake parametre kvalitete, analiza privatnih bolnica koje je napravila kuća KPMG pokazala je da je kvaliteta usluge privatnih bolnice čak viša od usluga javnih ustanova, a privatne bolnice sklonije su i objavljivanju informacija, dakle njihovo je poslovanje ujedno i transparentnije od javnog. Privatni i javni sektor zdravstva u Njemačkoj su usko isprepleteni i surađuju, kaže Fink koji smatra da Hrvatska ima jako puno prostora za razvoj privatnog zdravstvenog sektora, odnosno osiguranja.

"Imate odličan sustav s obzirom na količinu novca, vaše medicinske obrazovne ustanove su fantastične i to je impresivno. Pred vama je sigurno bolja budućnost no imam osjećaj da u ovoj temi gledate stvari crno-bijelo. Morate osigurati pristup privatnom zdravstvenom osiguranju kako biste dodatno povećali kvalitetu i prihode", smatra Fink. "Od ukupno 8,5 milijuna stanovnika Austrije, oko 3,1 milijun odnosno njih 36 posto ima privatno osnovno zdravstveno osiguranje iz kojeg se pokriva čak 40% troškova bolničkog liječenja, otkrio je okupljenima na Kongresu Michael Inthaler. Suradnja funkcionira tako da bolnice imaju ugovore s privatnim osiguravateljima i troškovi liječenja se izravno obračunavaju, s unaprijed ugovorenim cijenama koje nisu proizvoljne. "U Austriji to nipošto nije privilegij bogatih, štoviše našim je Ustavom zajamčeno da ne smije biti razlika u kvaliteti liječenja, a motivacija za suradnju javnog i privatnog sektora je osiguranje najbolje moguće medicinske skrbi za naše građane. 

Rasterećenje javnog sustava
Liječnici putem te suradnje dobivaju mogućnost dodatne zarade kroz privatna osiguravateljska društva, a javne bolnice dodatan prihod za financiranje javnih projekata i usluga", kaže Inthaler. Za Austrijske pacijente to znači veću kvalitetu liječenja u svim ustanovama neovisno o osnivaču, kraće liste čekanja, mogućnost izbora usluga i klinika ali i liječnika, a u takvom sustavu lakše je zadržati i kvalitetne kadrove.  "Državni budžeti su opterećeni i suradnja s privatnim osiguranjem rasterećuju javni sustav zdravstva, konkretno u Austriji jedna trećina pacijenata liječi se u privatnim bolnicama i oslobađa prostor za pacijente u javnim ustanovama, dakle to su partneri a ne konkurenti", ističe Inthaler.

Stav privatnih osiguravatelja o tome da se ni reforma zdravstva u Hrvatskoj ne može dogoditi bez reforme zdravstvenog osiguranja i većeg dotoka novca djelomice podržava i ministar zdravlja Siniša Varga, koji doduše podsjeća da je velik dio javnosti burno reagirao na spomen o jačanju privatnog zdravstvenog osiguranja. "Hrvatski zdravstveni sustav ima jak privatni sektor, osobito u specifičnim djelatnostima poput ortopedije, ali i dijelu zdravstvenog turizma, no kad smo imali naznake jačanja uloge privatnog zdravstvenog osiguranja došlo je do bunta, te još uvijek traje javna rasprava o toj temi", podsjetio je na panelu o ulozi privatnih osiguravatelja ministar zdravlja Siniša Varga koji smatra da hrvatski sustav ima mnogo prostora za razvoj privatnog sektora.