Namjera zakonodavca da uvede transparentnost u računicu kamatnih stopa i ograniči samovolju banaka mogla bi u praksi donijeti suprotne rezultate. Usklađujući se s novim propisom o potrošačkom kreditiranju, Zagrebačka banka je napravila računicu kojom je otvorila put za kontinuirani rast kamata, čak i na stambene kredite, koja je iznenadila i Hrvatsku narodnu banku, ali i stručnjake.

Poseban problem 'švicarci'
Od siječnja banke moraju cijenu kredita iskazivati kao zbroj varijabilnog i fiksnog dijela da se jasno vidi zbog kojih tržišnih uvjeta se mijenja kamata. To se odnosi na potrošačko kreditiranje do milijun kuna, a promjene kamata na stambene kredite trebale su se riješiti izmjenama ključnog bankarskog propisa, Zakona o kreditnim institucijama. Zaba je, međutim, računicu primijenila na postojeće i nove kredite za domaće i strane fizičke osobe, čija primjena kreće od siječnja. Postojeće kamate ostaju iste do 1. srpnja 2013., kada će se po prvi puta usklađivati s promjenama varijabilnog dijela. Fiksni dio ostaje nepromijenjen tijekom čitave otplate kredita. Tako će 1. srpnja postojeća kamata na stambeni kredit valutno vezan za eure biti jednaka zbroju referentne kamate (koliko banku koštaju eurski izvori na domaćem tržištu) i preostalog fiksnog dijela koji se fiksira na oko 3,4 postotna boda. Posebno su problematični, smatra autor bloga bananarepublik.blog.hr, stambeni krediti u švicarcima koje je Zaba odlučila vezati za povijesno niski šestomjesečni CHF Libor umjesto za sadašnji realni trošak koji izračunava HUB. Ako je kamata 5,5 posto, a cijena franka oko 0,067 posto, znači da banka zamrzava fiksnu maržu na 5,4 postotna boda. Budući da su svi referentni kamatnjaci povijesno niski, proizlazi da će kamate za klijente imati samo tendenciju rasta. Koliko one mogu rasti, odgovorila je sama Zaba u novim uvjetima – do zakonski određene granice koja iznosi 12 posto. "Jasno je da su referentne stope u ovom trenutku na povijesno najnižim razinama. Prema tome, fiksiranje marže odnosno prijelaz na model 'referentna plus marža' u tim uvjetima nije neko sretno rješenje", diplomatski nam kaže jedan bankarski stručnjak koji je želio ostati anoniman.

Previsoko određena marža
Problem, kaže, ne predstavljaju krediti s relativno kratkim rokovima otplate jer će referentne kamate još dugo ostati na niskim razinama, pa u skoroj budućnosti ne treba očekivati podizanje kamatnih stopa. "No, to ne rješava problem novih kredita. Ako netko uzme autokredit na pet godina od 2013. do 2018., treba uzeti u obzir rizik da će u toku životnog vijeka kredita kamatne stope rasti, što ne znači da će se to sigurno i dogoditi", smatra. U Zagrebačkoj banci kažu da se izračunom "omogućuje jednostavno i transparentno praćenje promjena parametara koji utječu na visinu varijabilne kamatne stope". Primjenom i na stambene kredite se "osigurava jednak i konzistentan pristup svim potrošačima, bez diskriminacije s obzirom na visinu stambenog kredita". U Erste i Privrednoj banci će nova matematika vrijediti samo za nove kredite, s time da će se stambeni vezati za 12-mjesečni euribor, a za one u švicarcima ostaje dosadašnja metodologija, a HPB će kamate mijenjati ovisno o promjenama nacionalne referentne stope. I ostale banke ovih dana izaći će sa svojim modelima jer novi zakon vrijedi od 11. siječnja.Sugovornik blizak središnjoj banci kaže nam da takav scenarij nije bila namjera HNB-a. "Pitanje je zašto Zaba tako visoko postavlja fiksni dio i što je u njemu stvarni trošak? Priljeva kapitala gotovo nema, 75 posto izvora čini osigurana domaća štednja, koja ne nosi rizik kreditnog rejtinga. Visoka marža na nepostojeći rizik je posljedica oligopolne strukture bankovnog sektora", kaže. Povrh toga, činjenica da će se izračun primijeniti na stambene kredite koji imaju najbolju naplatu govori da banka želi kompenzirati loše prihode iz korporativnog segmenta. Sudska vještakinja za bankarstvo Marija Duljković mišljenja je da kamate mogu rasti i do zakonske granice od 12 posto, no da se to neće dogoditi. "Zbog pada potražnje ne vjerujem u rast kamatnih stopa jer se i postojeći krediti već teško otplaćuju. Uostalom tko brani regulatoru da smanji zakonski najvišu kamatu?", ističe. "Razmišljam da pišem prigovor banci, no ne očekujem ništa jer će postupiti samovoljno i reći da sam potpisao ugovor s promjenjivom kamatom", rezigniran je bloger koji je tražio anonimnost jer se ne želi zamjeriti banci kojoj otplaćuje stambeni kredit u 'švicarcima'.

Stručnjaci upozoravaju

Krajnje vrijeme za institut osobnog bankrota

"Ovako rigidan sustav u kojem klijenti neće imati ni koristi od konvergencije kamata ulaskom u Europsku uniju, a iz dužničkog ropstva ne mogu pobjeći niti ako umru jer se dug prenosi nasljednicima, imaju rijetke države. Krajnje je vrijeme da država razmisli o institutu osobnog bankrota jer bi se tada dio rizika s klijenta prebacio na banke koje bi se tada ponašale drugačije", kaže jedan domaći stručnjak.

Što kaže središnja banka

"Pazit ćemo na zloupotrebe"

U HNB-u ističu da su promjene donesene da se poveća transparentnost jer su ranije banke imale širi manevarski prostor koji im je omogućavao da odluke o promjenama donose temeljem svojih internih akata, a novim odredbama kažu da parametri moraju biti neovisni od obje ugovorne strane. Podsjećaju da se zakon ne odnosi na kredite vrijednosti preko milijun kuna, tako da banka na te kredite može, ali i ne mora primijeniti taj izračun. "Pritom banke mogu samostalno izabrati referentnu stopu koju će primjenjivati. HNB će kontinuirano nadzirati primjenu referentnih kamata u danim okolnostima, posebnu pozornost obratit će na to da ta primjena ne predstavlja zloupotrebu vladajućeg položaja, te će se o tome po potrebi očitovati", poručio je supervizor. U HNB-u podsjećaju da klijent, nezadovoljan najavljenim mogućim rastom kamatne stope, kredit može u roku od tri mjeseca refinancirati u drugoj banci.