Kako bi pomogli državama članicama Europske unije da se oporave od krize izazvane pandemijom koronavirusa i stvore temelje za otpornija društva i održivija gospodarstva, na prijedlog Europske komisije Europski parlament i Vijeće EU-a u veljači 2021. postigli su dogovor o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

Mehanizam za oporavak i otpornost privremeni je instrument vrijedan čak 723 milijarde eura. Ova su sredstva na raspolaganju državama članicama kako bi provele ambiciozne reforme i ulaganja, ostvarile održivost i otpornost te pripremile svoja gospodarstva i društva za zelenu i digitalnu tranziciju. Mehanizam ima ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva REPowerEU vrijednih 275 milijardi eura.

RePowerEU odgovor je Unije na socioekonomske izazove i poremećaje na globalnom energetskom tržištu proizašle iz ruske invazije na Ukrajinu. Da bi ostvarile pravo financiranja iz Mehanizma, države članice u suradnji s Europskom komisijom u svoje su planove za oporavak i otpornost ugradile reforme i ulaganja prema zelenim, digitalnim i socijalnim politikama Unije, kako bi svladale izazove definirane u okviru europskog semestra kroz preporuke za svaku pojedinu državu.

Održivo gospodarstvo
Mehanizam za oporavak i otpornost na sredini je svog programskog razdoblja. Upravo je objavljena i njegova evaluacija u kojoj se kroz niz izvrsnih primjera vidi njegova uspješnost. Države članice provode reforme i ulaganja ključna za održivi oporavak njihovih gospodarstava, otvarajući nove mogućnosti građanima i poduzećima. Mehanizam su iskoristile kako bi napredovale u provedbi preporuka iz europskog semestra. Do kraja 2023., Komisija je ocijenila kako je u zadovoljavajućoj mjeri ostvareno više od 1150 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti pa je državama članicama iz Mehanizma isplaćeno gotovo 225 milijardi eura.

Koristi od Mehanizma su vidljive – i prepoznate. Zbog reformi i investicija, preko 300 milijuna Europljana ima pristup novim ili unaprijeđenim digitaliziranim javnim uslugama, a gotovo 6 milijuna mladih od 15 do 29 godina koristilo je novčane i nenovčane potpore za obrazovanje, stručno usavršavanje i zapošljavanje. Komisija procjenjuje i da je gotovo polovina očekivanog povećanja javnih ulaganja od 2019. do 2025. plod ulaganja financiranih iz europskog proračuna, od čega veliki dio iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Upravo zbog Mehanizma, javna ulaganja tijekom pandemije bolesti COVID-19, a zatim i energetske krize, povećala su se s 3% u 2019. na procijenjenih 3,3 % u 2023.

Za Hrvatsku je Mehanizam značajan financijski poticaj jer nudi sredstva za nužna ulaganja i reforme nakon pandemijom uzrokovane krize. Reformama iz Plana za oporavak i otpornost Hrvatska nastoji eliminirati prepreke dugoročnom i održivom rastu, a ulaganja je usmjerila na ubrzavanje prelaska na održivo gospodarstvo s niskim emisijama CO2. Plan podržava i oporavak od potresa, maksimalno korištenje prednosti digitalne transformacije te socijalnu koheziju.

Hrvatski Plan za oporavak i otpornost obuhvaća 157 investicija i 78 reformi, a Hrvatska ima mogućnost iskoristiti 10 milijardi eura financiranja, od čega je 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde zajmova. Čak 39 % Plana usmjereno je na podupiranje klimatskih ciljeva, a 20 % na digitalnu tranziciju. Hrvatska je do sad ukupno primila 3,5 milijardi eura: avansno plaćanje od 818 milijuna eura inicijalnog avansa te 585,1 milijuna eura avansnog plaćanja za investicije REPowerEU, kao i još tri uplate od kojih je svaka iznosila 700 milijuna eura. Četvrto plaćanje očekuje se na proljeće u iznosu od 162,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Hrvatski Plan za oporavak i otpornost usmjeren je na mjere i reforme koje se odnose na gospodarstvo, javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu, tržište rada i socijalnu zaštitu, zdravstvo, obnovu zgrada te obrazovanje, znanost i istraživanje. Danas bih detaljnije istaknula upravo ovo potonje – mjere iz Plana za oporavak i otpornost koje poseban naglasak stavljaju na istraživanje, razvoj i inovacije.

Jačanje atraktivnosti istraživačkih karijera i provođenje vrhunskih istraživanja jedan je od projekata u sklopu NPOO-a/Shutterstock

Podrška znanstvenoj zajednici
Naglasak Plana u ovom dijelu jest na poticanju konkurentnost, osobito u industriji, i uključivanju i poticanju svih relevantnih istraživačkih aktivnosti. Ovo je iznimno važno Uniji usmjerenoj na jačanje znanstvenih i tehnoloških temelja kroz europski istraživački prostor.

Jačanje atraktivnosti istraživačkih karijera i provođenje vrhunskih istraživanja jedan je od projekata u sklopu Plana. Kroz ovu investiciju vrijednu 52 milijuna eura već je objavljeno nekoliko poziva s atraktivnim mogućnostima financiranja, primjerice razmjene između akademske zajednice i poslovnog sektora, potpore za start-up i spin-off tvrtke mladih istraživača te izravni poticaji za istraživanje. Projektom je obuhvaćeno financiranje istraživačkih programa radi privlačenja i zadržavanja istraživačkih talenata, uz fokus na poboljšanju vještina istraživača i poticanju mobilnosti prema međunarodnim institucijama i industriji u STEM i ICT područjima. Potiče se i stvaranje novih poduzeća te nezavisne istraživačke karijere za znanstvenike na međunarodno konkurentnim i ciljanim istraživanjima.

Uz blisku vezu s reformom istraživanja i razvoja u Hrvatskoj, ulaganje pomaže privući više STEM i ICT studenata i istraživača. Revidirani Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti jedna od značajnih reformi unutar hrvatskog Plana oporavka i otpornosti. Njome se potiče efikasnost, kompleksnije inovacije i suradnja s istraživačkim institucijama izvan Hrvatske, a uveden je model financiranja utemeljen na realizaciji ciljeva i pokazatelja uspješnosti.

Ulaganje podržava restrukturiranje hrvatskog istraživačkog sektora unaprjeđenjem samog sustava financiranja znanstvenih institucija. Financijska sredstva javnim istraživačkim institutima i sveučilištima dodijeljena su kroz programske sporazume, s fokusom na ambiciozne i stručno ocijenjene strateške ciljeve, a namijenjena su projektima diljem Hrvatske za raznolika znanstvena područja – od laserske tehnologije do jezika i oceanografije.

Planom je osigurano i dodatno financiranje onima koji su potpisali programske sporazume, s naglaskom na izvrsnost u istraživanju i suradnju s poslovnim sektorom. Zaključno s 2023. godinom, potpisano je 14 programskih sporazuma vrijednosti 302 milijuna eura, pri čemu je dio sredstava osiguran putem Mehanizma za oporavak i otpornost. Podržani projekti obuhvaćaju široki spektar znanstvenih područja: financijska sredstva dodijeljena su za 136 projekata laserske tehnologije, sigurnosti opskrbe hranom, korištenja sirovina i urbani razvoj.

Uz rast istraživanja raste i BDP
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u prosincu 2023. sklopilo je tako programske ugovore s 13 javnih znanstvenih instituta i jednim javnim veleučilištem. Kroz Plan oporavka i otpornosti, ukupna vrijednost ovih četverogodišnjih programa iznosi 151.638.013,94 eura, što je godišnje povećanje od preko 10 posto u odnosu na 2023. Ministarstvo znanosti i obrazovanja uspješno je dovršilo pregovore sa svih 25 javnih znanstvenih instituta i 2 javna visoka učilišta u prosincu 2023., što značajno premašuje ciljane pokazatelje reforme propisane hrvatskim Planom oporavka i otpornosti.

Unutar Plana oporavka zadan je cilj potpisivanja programskih ugovora s barem 65 % javnih znanstvenih institucija te su pregovori s preostalim institucijama još u tijeku. Ovom se reformom planira unaprijediti kvaliteta i međunarodna prepoznatljivost javnog istraživačkog sektora te jačati ciljano istraživanje i utjecaj znanosti na daljnji razvoj inovacija, gospodarstva i društva.

Države koje više ulažu istraživanje i razvoj imaju i viši prosječni BDP po glavi stanovnika, ekonomski su stabilnije i otpornije na razne vrste kriza. I u Hrvatskoj su tako za što osjetniji ekonomski rast i razvoj veća izdvajanja potrebna upravo u istraživanja i razvoja. Hrvatska je niz godina bila na europskom začelju, no mjere i reforme iz Plana za oporavak i otpornost potiču izdašnije financiranje istraživanja i znanosti, bolju suradnju akademske zajednice i gospodarstva, prijenos znanja te međunarodnu istraživačku suradnju.

Svjedoci smo izvanrednih uspjeha naših znanstvenika na svjetskoj razini, usprkos brojnim ograničenjima, najčešće financijske prirode. Kroz reforme i ulaganja unaprijeđen je dosadašnjih sustav financiranja znanstvenih institucija u Hrvatskoj, što državi olakšava da postane snažniji inovator. Plan za oporavak i otpornost tako potiče jačanje i napredak znanstvene zajednice u Hrvatskoj, a Europska komisija ovome predviđa vrlo produktivan i za Hrvatsku važan te pozitivan ishod.

*Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj