Prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije sigurno neće biti jeftin, no to je put koji si je Europska unija zacrtala. Taj će prijelaz – na zeleno i održivo – EU stoga obilato i sufinancirati.

Vrijednost sufinanciranja mjeri se u bilijunima u ovom desetljeću, rekla je Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medija, na konferenciji Poslovnog dnevnik Energetski put o održivu budućnost.

Financijske instutucije
“Europski zeleni plan podrazumijeva i financiranje. Samo je Hrvatskoj do kraja 2026. na raspolaganju 10 milijardi eura, što je oko 15 posto BDP-a”, istaknula je Čović Vidović na panelu na kojem se raspravljalo o financiranju i poticanju održivih energetskih projekata. Rekla je i da europsko sufinanciranje neće prestati, no važno je i da drugi akteri prepoznaju značaj prijelaza na održivo i zeleno.

To znači da dobar dio energetske tranzicije moraju financirati sami građani, tvrtke pa i države. U financiranju energetskih projekata stoga vrlo važnu ulogu imaju i banke. Predstavnici banaka na konferenciji kažu da energetske projekte podržavaju duže od desetljeća.

Andrija Hren, izvršni direktor u odjelu Proizvodi korporativnog bankarstva u PBZ-u, kaže da su financijski podržali prve projekte vjetroelektrana u Hrvatskoj te su nastavili podržavati i druge projekte. Sada su im u fokusu i projekti geotermalne energije, oni skladištenja energije, ali i zeleni vodik.

Ante Krečak, voditelj Službe projektnog financiranja u Erste&Steiermärkische Banci, objasnio je da je kod analize energetskih projekata bankama važan sponzor projekta, njegovo iskustvo, znanje i financijska snaga, visina i kvaliteta učešća, modeli otkupa energije te vrsta i kvaliteta same tehnologije”, navodi Krečak.

Osim banaka projekte obnovljivih izvora energije financira i energetska kompanija E.ON. “Vodeća smo energetska tvrtka u Europi koja se fokusirala na zeleno financiranja”, rekao je Božidar Đurković, direktor financija u tvrtki E.ON Hrvatska.

Kaže da to financiranje grupa osigurava izdavanjem obveznica ali i ugovorima s bankama za zelene kreditima. U Hrvatskoj su do sada, objašnjava, financirali projekte u vrijednosti od 46 milijuna eura, a u sljedećih četiri do pet godina planiraju realizirati investicije u vrijednosti od 150 milijuna eura.

Regulacija cijene
Ivan Pržulj, savjetnik ravnatelja REGEA-e, kaže da je sufinanciranje najvažnije u poticanju građana da ulažu u obnovljive izvore energije. Ova je Agencija stoga prije četiri godine s Europskom investicijskom bankom dogovorila sufinanciranje pripreme projekata integriranih sunčanih elektrana. Zahvaljujući tome potaknuli su na ulaganje 700 klijenata te više od 200 megavata instalirane snage. “Do sada je realizirano ili u fazi izgradnje 50 megavata”, objasnio je Pržulj.

Upozorava i da je regulirana cijena demotivirajuća za investitore te dodaje da ne bi trebalo subvencionirati sve segmente ulaganja u solarne elektrane već samo pojedine poput baterijske pohrane, pametnog upravljanja, regulacije.

U konačnici, završava, u Hrvatskoj imamo otprilike 500 megavata sunčanih elektrana. “To je jako malo i znači da tek oko dva posto električne energije dobivamo od sunca. Do 2030. bi trebali napraviti 3000 megavata solarnih panela do 2030., no postavlja se pitanje kako ćemo to financirati”, upozorava Pržulj.