Iako se mnogi dijelovi Hrvatske žele baviti turizmom, činjenica da imamo Jadran ima pozitivne i negativne posljedice – za većinu Hrvata turizam je isključivo ljetovanje, i to se mora promijeniti, rečeno na konferenciji “Dobre prilike kontinentalnog turizma” koja se u organizaciji Grada Đurđevca i njegove Turističke zajednica i internetskog portala Turizmo.eu te pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika održala u petak u Đurđevcu.

U panelu “Brandiranje kontinentalnog turizma” naglasak je bio na analizi svega što kontinentalna Hrvatska nudi u smislu turizma i raspravi treba li to objediniti u krovni brand ili stvoriti niz pojedinačnih brandova za različite turističke niše.

Izvan ljeta – ni prijevoza

Branko Uvodić, dugogodišnji televizijski novinar i promotor prirodnih ljepota Hrvatske kroz svoj višedesetljetni projekt Lijepom našom, kazao je da je kroz svojih 1000 emisija pokušao promovirati neiskorištene ili pak nedovoljno iskorištene potencijale Hrvatske.

“Jadranski turizam je važan i profitabilan, ali činjenica da traje svega 2-3 mjeseca čini ga ograničenim u odnosu na kontinentalni koji je cjelogodišnji i održiv 365 dana u godini. Izvan sezone ne možete naći smještaj na Jadranu ako tamo želite doći – ne rade hoteli, restorani, čak je pitanje i javnog prijevoza”, upozorava Uvodić dodajući da Hrvatska ima ljepote i legende koje se turistički mogu iskoristiti, a što mnoge zemlje moraju stvarati i izmišljati. “Bog nam je u Hrvatskoj dao sve, osim pameti da to koristimo”, slikovito zaključuje Uvodić.

Matija Posavec, župan Međimurske županije koja je, kao prva u Hrvatskoj i 4. u svijetu dobila Zeleni certifikat, upozorio je da i građani kada govore o turizmu uglavnom misle na more.

“Ima puno Zelenih destinacija na razini gradova, općina i lokaliteta, ali je raritet na razini regije, odnosno županije. Zbog toga smo tek 4. u svijetu s ovim certifikatom. Naših 25 gradova i općina kompaktna su cjelina koji se ravnomjerno razvijaju te nam je omogućilo da harmoniziramo naše napore u održivosti i turizmu”, kazao je Posavec.

Konferencija Dobre prilike kontinentalnog turizma, Đurđevac 2023., Foto: DOMAGOJ BIONDIĆ

Dodao je da sjever Hrvatske ima kulturnih, prirodnih i gastronomskih potencijala, no samo treba poraditi na prepoznatljivosti i brendiranju. Kao zanimljivosti Međimurja istaknuo je ostavštinu Zrinjskih, koju više koristi Mađarska, Rudolfa Steinera, oca biodinamike koji je rođen u Donjem Kraljevcu, a danas ga puno više promoviraju Njemačka i Švicarska. U konačnici kao turistički potencijal vidi i antičku povijest i svetog Jeronima te činjenicu da je u rimsko doba Čakovec bio grad u Dalmaciji.

Željko Lacković, predsjednik Gradskog vijeća Đurđevca, kazao je da je svojedobno dovođenje deva u Đurđevac bio uspješan pokušaj da se ovaj grad istakne po nečemu u moru sličnih destinaciji. “Deve su se odlično uklopile na legendu o picoku te danas vidimo da ulaganje u tu atrakciju nije bilo uzaludno”, navodi Lacković.

Svjestan je da se kontinentalne mikro destinacije ne mogu brendirati na način kako što to mogu neke dalmatinske, poput Bola jer je ovdje priča ipak malo drukčija i nužno je povezivanje turističkih regija, čak i zemalja u jedinstvene cjeline – bilo da se radi o principu riječnog toka, kulturne ili pak zemljopisne cjeline.

Profesor Dejan Gluvačević, stručnjak za brendiranje, kazao je da se radi nacionalni projekt brendiranja turizma u Hrvatskoj koji će dati odgovore na mnoga pitanja koja se sad postavljaju kao izazov. Upozorio je da bi granice turističkih regija trebale biti geografske, a ne administrativne jer tako dolazimo do apsurda poput onoga da je polovina otoka Paga u Dalmaciji, a druga “na kontinentu”. Dodaje da je često i problem da postoje dobri dokumenti i regulativa, no da često kaska provedba.

Muzej bećarca

“Primjer Đurđevca je možda dobar primjer kreativnosti. Iako je bio geografski poznat kao hrvatska Sahara, no kad su nabavljene deve, to je dovelo do opće prepoznatljivosti i eksploatacije u turizmu. Sličan primjer je i belgijski Charleroi, provincijski grad koji se brendirao kao najružniji na svijetu! I osobno sam se išao uvjeriti o čemu se radi, i naravno da je grad kao i svaki drugi, ali takvo brendiranje mu je u samo dvije godine povećalo turistički promet za 300 posto”, navodi Gluvačević.

Na panelu “Interpretacija baštine” govorilo se o korištenju prirodne, kulturne i povijesne baštine u svrhu razvoja turizma te kako ispričati priče vezane uz brojne turističke potencijale i resurse, pogotovo nematerijalnu baštinu kojom cijela Hrvatska itekako obiluje. Hrvoje Janči, gradonačelnik Đurđevca, kazao je da njihova Picokijada, najznačajnija tradicijska baština kraja, ima 50-ak manifestacija koje obrađuju sve detalje priče o picokima.

U posljednjem panelu “Resursi i primjeri dobre prakse” bilo je govora o zanimljivim turističkim projektima poput Muzeja bećarca u Pleternici, iskorištavanja povijesnog nasljeđa i Drave u Đurđevcu, stvaranju brenda Baranje ili pak stvaranja turističkog identiteta Dugog Sela.