Premda su određeni iskoraci napravljeni, državne tvrtke ostaju sinonim za politička uljebljivanja, korupcijske skandale i, generalno, loše poslovanje. No, želi želi li uvesti euro i ući u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), dva strateška vanjskopolitička cilja Vlade, Hrvatska će ozbiljno morati prionuti na sređivanje nereda u portfelju državnih poduzeća.

S tim ciljem u vidu OECD-ov tim, u suradnji s Europskom komisijom i domaćim tijelima, napravio je sveobuhvatnu dijagnozu i Vladi isporučio niz preporuka za poboljšanje korporativnog upravljanja.

Tri su ključne za značajan zaokret: centralizacija državnog vlasništva, profesionalizacija upravljanja te harmonizacija pravnog i regulatornog okvira kroz novi zakon o državnim tvrtkama, poručuje OECD.

“Vlasnici tih kompanija su porezni obveznici. Ideja je da bi one trebale odgovarati javnosti kao što privatne kompanije odgovaraju svojim dioničarima”, poručuje Charles Donald iz radne skupine zadužene za državne tvrtke i privatizaciju OECD-a.

“Iako preporuke nisu obavezne, one su ‘acquis’ za ulazak u OECD”, kazao je Donald.

Gotovo polovina BDP-a

Sanja Bošnjak, državna tajnica Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine smjernice je ocijenila benchmarkom te podsjetila da se Hrvatska u akcijskom planu pristupanja tečajnom mehanizmu obvezala na reforme u sektoru državnih poduzeća.

“Ovo je simboličan početak rada na reformama u ovom području koje uključuju čitavu administraciju”, kazala je.

Vrijednost državnih kompanija procjenjuje se na 190 milijardi kuna, pozamašnih 47,2 posto BDP-a iz 2019. U vlasništvu (središnje) države je njih 59, od čega 39 imaju status od posebnog značaja.

Pritom je 19 u potpunom ili većinskom vlasništvu Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), a još dvije kompanije su izvan tog kišobrana. Mimo njih je i plejada od 938 tvrtki u vlasništvu lokalne države.

Najveći dio posluje u segmentu transporta, energetike, građevine, financija, telekomima, proizvodnji, turizmu, nekretninama…

I dok se s oko 260 državnih kompanija na milijun stanovnika Hrvatska može ‘pohvaliti’ kao jedna od rekorderki u EU, ali i jugoistočnoj Europi gdje vlada sličan fenomen, problem je u neefikasnosti.

Povrat na kapital i rast prihoda niži je nego u privatnom sektoru, a izuzmu li se strateška poduzeća, više od 80 posto nestrateških nije uspio dosegnuti ni medijan povrata na kapital sektora u kojem posluju, utvrdio je OECD.

Dužnosnici nisu neovisni

S rascjepkanim ingerencijama, od ministarstava, CERP-a do raznih agencija, OECD preporučuje uspostavu jednog tijela s adekvatnim mandatom i resursima da koordinira ‘stakeholdere’ i okonča sadašnju praksu nejasnih uloga i, još važnije, odgovornosti.

Druga preporuka usmjerena je na profesionalizaciju upravljanja kroz jačanje uloge i ovlasti nadzornog odbora. Sadašnje biranje članova nadzornih odbora otvoreno je političkom kadroviranju, varira po tvrtkama, a propisane naknade nisu atraktivne profesionalcima.

Preporučuje se uspostaviti profesionalne i neovisne odbore, kao i nezavisne revizore te omogućiti NO-u da postavljaju strategije i nadziru menadžment. Pritom OECD posebno naglašava da se državni dužnosnici i osobe koje imenuje politika, ne mogu smatrati neovisnim stručnjacima.

I konačno, nužan je novi zakon koji bi trebao harmonizirati aktualni pravni okvir i predstavljati podlogu reformama u sektoru državnih poduzeća.

Povrh spomenutih, lista preporuka sadrži povećanje transparentnosti, jačanje internih kontrola, postavljanje jasnih financijskih i nefinancijskih ciljeva, pojednostavljenje pravnog okvira i korporativne strukture kompanija kako bi se one u državnom vlasništvu ravnomjerno natjecale s privatnima na istom tržištu.