To istraživanje je provedeno u svibnju i lipnju ove godine na na uzorku od 241 ispitanika, od kojih 29 su bili predstavnici tvrtki iz područja turizma i ugostiteljstva, odnosno ljudi koji vode poslovanje tvrtke u mikro, malim i srednjim poduzećima.

Njih 86 posto slaže se da su za napredak turizma u Hrvatskoj najvažniji prihod po gostu i razvoj kontinentalnog turizma, a zatim duljina sezone, gastronomija te ponuda zabavnih sadržaja poput koncerata, festivala i raznih događanja.

Bolji uvjeti za elitni turizam mogli bi značiti i bolju turističku sliku, što smatra njih 66 posto, a 62 posto da je za razvoj i održivost turizma važan broj turista i noćenja, dok samo 28 posto ispitanih vjeruje da masovni turizam u Hrvatskoj može poboljšati turističke rezultate, s time da vjeruju da se to u idućih pet godina neće značajnije razvijati.

Prema njima, a po segmentima u turizmu, najviše ispitanih, 62 posto, najbolju ocjenu od 1 do 5, odnosno 3,8, dali su fizičkim segmentima, broju noćenja i turista, a zatim 3,6 gastronomskoj ponudi.

Najslabije ocijenjeni segmenti uspješnosti su duljina turističke sezone i kontinentalni turizam, u čemu većina anketiranih vidi najveći potencijal za razvoj, posebice u idućih pet godina.

Dvije trećine anketiranih očekuje da će u budućnosti turistička ponuda na kontinentu biti bolja, a sezona duža.

Poboljšanu ponudu dodatnih sadržaja (koncerti, festivali, događanja) očekuje 45 posto ispitanih, a gotovo 50 posto da će biti ista kao sada.

Potrošnja u lipnju veća 120 posto nego prije pandemije

Iz Mastercarda su osim istraživanja izvijestili u srijedu i o potrošnji turista u Hrvatskoj ove godine u lipnju, koja je po njihovim podacima bila 120 posto viša nego prije pandemije, naročito u hotelima.

“To se može objasniti porastom broja turista ove godine, ali i inflacijom, no svakako je vidljivo da raste broj rezervacija onih koji slobodno vrijeme žele provesti u Hrvatskoj i to daje zamah turističkom sektoru. No, tome se treba i prilagođavati, a istraživanje je pokazalo i da su turistički djelatnici svjesni potrebe za promjenom”, kaže direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Gea Kariž.