Gotovo pola godine od uvođenja prvih mjera za ublažavanje posljedica koronakrize sve su učestalija i podsjećanja kako poštede i odgode plaćanja ne mogu trajati unedogled. To vrijedi i za moratorije na kreditne obveze poslovnog sektora, iako će se za velike iznose glavnice duga razdoblje počeka protegnuti još neko vrijeme, posebice u turizmu. Koliko poduzetnika zbog likvidnosne situacije ima potrebu za produljenjem “timeouta” indikativan je i interes koji su za produljenjem moratorija dosad pokazali klijenti Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Prikupljanje suglasnosti još traje, a već s krajem kolovoza više od trećine korisnika moratorija je odlučilo ići na produljenje. Time će u režimu počeka ostati tri četvrtine iznosa prvotno odobrenih moratorija.

Tu je mogućnost u HBOR-u prvotno iskoristilo 1559 klijenata kojima su na poček stavljene obveze po 10,6 milijardi kuna glavnice duga po kreditima koje im je odobrio HBOR (za one koji se odobravaju putem poslovnih banaka zahtjevi se i podnose bankama). Krajem lipnja svim je klijentima s kreditima u otplati omogućeno produljenje do kraja rujna, s tim da je onima čije je poslovanje pogođenije (imaju pozitivan COVID score po izračunu Fine) mogući rok produljen do kraja godine, a onima koji prihode ostvaruju od turističkih djelatnosti do sredine 2021. Do kraja kolovoza mogućnost produljenja moratorija prihvatila su 572 klijenta, čime će na počeku ostati 7,4 milijarde kuna glavnice po izravnim kreditima HBOR-a, i to bez naplate kamate. Konačna brojka će biti i veća, računaju u toj državnoj razvojnoj banci na čelu s Tamarom Perko. Treba reći da je danas, mimo toga, pod “timeoutom” u poslovnim bankama oko 25 milijardi kuna glavnice kredita poduzećima, a to predstavlja gotovo 30 posto ukupnog portfelja kredita domaćih banaka tom sektoru. Kad su posrijedi produljenja moratorija i reprogrami, u poslovnim bankama oni se rješavaju na individualnoj osnovi i kroz širi spektar aranžmana pa je i o ukupnim razmjerima zahtjeva za raznim oblicima olakšavanja tereta servisiranja dugova teško govoriti.

Istodobno, u okviru Covid-19 mjera vezanih uz nove zajmove za likvidnost brojke sugeriraju da su se poduzetnici više oslanjali na HBOR-ove programe. Prema podacima za poslovne banke zaključno s krajem srpnja, kroz tzv. novu izloženost banke su tvrtkama odobrile dvjestotinjak zajmova teških oko 710 kuna.

U HBOR-u je, pak, kroz 261 novi kredit za likvidnost poduzetnicima do kraja kolovoza odobreno 880,5 milijuna kuna. U tom segmentu Covid-programa HBOR poduzetnicima u izravnom kreditiranju nudi kredite za obrtna sredstva iz turističke djelatnosti iznosa od 100.000 do 1,25 milijuna eura na rok od pet godina s mogućnošću počeka do jedne godine i kamatnom stopom već od 0% za prve tri godine otplate, i to bez naknada. Usto, u okviru izravnog kreditiranja ima i obrtna sredstva za ruralni razvoj iznosa od 190.000 do 1,52 milijuna kuna, također na rok do pet godina, poček do godine dana, bez naknada, a uz kamatnu stopu 0,5 posto i uz zadužnice kao jedini instrument osiguranja.

Oslanjanje na banke

U više kreditnih programa se zbog bržeg odobravanja povoljnih HBOR oslanja na suradnju s poslovnim bankama. Tako se, primjerice, program Obrtna sredstva Covid-19 odobrava u suradnji s 14 poslovnih banaka na iznose veće od milijun kuna rok do pet godina, poček do godine dana, a pritom je na HBOR-ov udjel u kreditu kamata već od 0% za prve tri godine i na nju se ne naplaćuju uobičajene naknade.

U suradnji s osam banaka realizira se, pak, program kredita za obrtna sredstva putem okvirnih kredita bankama. Kako ističu u HBOR-u, za njih nije utvrđen najniži iznos, a kamata je zahvaljujući izvorima HBOR-a niža 0,75 postotnih bodova u odnosu na redovnu. Pored toga, putem 14 banaka, po modelu podjele rizika i uz sufinanciranje premije osiguranja od strane Ministarstva poljoprivrede (do iznosa tzv. minimis potpore), odvija se ponuda obrtnih sredstava za poduzetnike u djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja. Krediti su iznosa većeg od 800.000 eura. I tu je rok do pet godina s mogućnošću jednogodišnjeg počeka, i to na način da se HBOR-ov udio u kreditu odobrava bez uobičajenih naknada uz kamatu već od 0% za cijelo vrijeme otplate kredita. Za kreditne programe koje odobrava HBOR do kraja kolovoza ukupno su zaprimljena 693 zahtjeva teška 1,84 mlrd. kuna. Obrađeno ih je, kažu, 87 posto ili šestotinjak, a odobreno već spomenutih 260 zahtjeva za 880 milijuna kuna kredita.

Brže i jednostavnije

Nešto više od pola milijarde kuna vrijednosti po 276 zahtjeva vraćeno je zbog neuklapanja u program kreditiranja. Osim zbog negativnog Covid-scorea, razlozi su odstupanja od kriterija u pogledu iznosa, djelatnosti, veličine, a neki su poduzetnici “u hodu” odustali od kredita, objašnjavaju u toj razvojnoj banci.

Među programima u okviru Covid-19 mjera je i HBOR-ovo osiguranje portfelja kredita za izravne i posredne izvoznike. Njime on osigurava 50% iznosa glavnice i kamata odobrenih kredita koje banke uključe u portfelj. Na taj način omogućava se, kažu, brže i jednostavnije odobrenje novih sredstava za očuvanje likvidnosti jer banke ne moraju za svaki pojedini kredit tražiti posebno odobrenje HBOR-a. Prema trenutačno dostupnim podacima iz tih banaka, do kraja srpnja banke su uz HBOR-ovo osiguranje odobrile više od 85 mil. kuna kredita. Jedan od najnovijih programa HBOR-a za potporu likvidnosti jamstvena je shema za poduzetnike iz sektora prometa, mora i prometne infrastrukture. Jamstva RH pokrivaju do 90% glavnice novih kredita banaka za likvidnost. Taj je program kreiran u suradnji resornim ministarstvom, a ukupan iznos jamstava iznosi 600 milijuna kuna (HBOR i HAMAG-BICRO). Kako je ta mjera/program uvedena prije nekih mjesec i pol, prvi zahtjevi tek su u obradi.